Prilikom smrti osobe njezina se ostavina raspoređuje nasljednicima.
To se obavlja u izvanparničnom ostavinskom postupku čiji je središnji dio ostavinska rasprava.
Svatko se tijekom života susretne sa navedenom situacijom te je vrlo važno upoznati se sa rokovima u kojima zastarijevaju Vaša pojedina prava.
U ovom će se članku obraditi tema ostavinska rasprava zastara, objasniti će se što je ostavinski postupak i ostavinska rasprava kao njezin središnji dio.
Također će se navesti rokovi u kojima zastarijeva pravo zahtijevati ostavinu, pravo zapisovnika i pravo zahtijevanja umanjenja raspolaganja oporukom i povrat darova.
Što je ostavinska rasprava?
Ostavinski postupak je redoviti sudski postupak koji se pokreće nakon što sud primi smrtovnicu ostavitelja ili izvadak iz matice umrlih.
Odredbe prema kojima se vodi ostavinski postupak propisane su u Zakonu o nasljeđivanju.
Vodi ga općinski sud ili javni bilježnik kao povjerenik suda i to u pravilu u mjestu zadnjeg prebivališta ostavitelja.
U njemu se utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama.
Ostavinska rasprava kao središnji dio ostavinskog postupka
Ostavinska rasprava je središnji dio ostavinskog postupka, koji se može voditi na jednom ili više ročišta.
Ostavinska rasprava neće se provesti ako umrli nije ostavio ostavinu ili u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretne stvari i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.
Na ostavinsku raspravu pozivaju se stranke- nasljednici, legatari te druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
Također se pozivaju osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo kao što je u slučaju postojanja oporuke, izvršitelj oporuke ako je oporukom postavljen, te druge zainteresirane osobe.
Ostavinska rasprava – zastara prava zahtijevati ostavinu
Pravo zahtijevati ostavinu ima svaka osoba koja je nasljednik ostavitelja, a prema osobi koja posjeduje spornu ostavinu.
Ovdje se razlikuju zakonski rokovi s obzirom na to radi li se o osobi poštenom posjedniku koji također smatra da ima pravo na ostavinu ili se radi o nepoštenom posjedniku.
Pravo zahtijevati ostavinu prema poštenom posjedniku koji jednako tako tvrdi da ima na nju pravo kao nasljednik zastarijeva u roku od godinu dana od dana kad je nasljednik saznao za svoje pravo kao i za posjednik ostavine.
No to pravo se gasi najkasnije u roku od 10 godina koji se računa od dana smrti ostavitelja ukoliko se radi o zakonskom nasljedniku ili od proglašenja oporuke ukoliko se radi o oporučnom nasljedniku.
Pravo zahtijevati ostavinu od nepoštenog posjednika zastarijeva u roku od 20 godina.
Ostavinska rasprava -zastara prava zapisovnika
U slučaju nasljeđivanja imovine možete se naći u svojstvu nasljednika.
U tom slučaju postoji mogućnost da ćete nekoj osobi, odnosno zapisovniku, morati ispuniti neku obvezu određenu oporukom.
Dok je druga mogućnost da se baš vi, kao vjerovnik ostavitelja, nađete u svojstvu zapisovnika.
Zapisovnik je osoba koja ima pravo, od osobe čija je obveza izvršenja zapisa utvrđena u oporuci, zahtijevati ispunjenje te obveze.
Pravo zahtijevati ispunjenje zapisa prema Zakonu o nasljeđivanju zastarijeva u roku od 3 godine od dana kada je zapisovnik saznao za postojanje svojega prava te bio ovlašten zahtjevati njegovo ispunjenje.
Isto pravo se iscrpljuje najkasnije u roku od 5 godina od dana kada je zapisovnik mogao zahtijevati ispunjenje zapisa.
Ostavinska rasprava zastara – pravo zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara
Tijekom ostavinskog postupka može se utvrditi da svaki zakonski nasljednik nije dobio ono što mu prema zakonu pripada.
U tom slučaju povrijeđena strana može zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom koje je učinjeno prema ostalim nasljednicima ili drugim osobama koje su dobile dio ili cijelu ostaviteljevu ostavinu.
Također se može zahtijevati povrat dara.
Takvo umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od 3 godine od dana proglašenja oporuke dok se povrat dara može zahtijevati u roku od 3 godine od dana ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrđenju njegove smrti.
Treba li Vam odvjetnik za ostavinsku raspravu, obratite nam se s povjerenjem.
