Prestanak ugovora o radu
Sklapanjem ugovora o radu u pisanom obliku na neodređeno ili određeno vrijeme poslodavac i radnik su zasnovali radni odnos. Otkaz ugovora o radu je pravni institut koji predstavlja jedan zakonski oblik kojim se uređuje prestanak ugovora o radu.
Razlika između ugovora o radu na određeno vrijeme i ugovora o radu na neodređeno vrijeme je da ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje obje ugovorne strane sve dok ne prestane na način određen Zakonom o radu, a ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen.
Odredbama Zakona o radu, ugovor o radu prestaje iz jednog od slijedećih razloga:
1) smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima
2) smrću radnika
3) sporazumom radnika i poslodavca
4) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
5) otkazom
6) odlukom nadležnog suda.
7) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
8) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
Odluka o prestanku radnog odnosa mora se donijeti u pisanom obliku, a za svaki slučaj prestanka radnog odnosa potrebno je utvrditi razlog zbog kojeg on prestaje.
Otkaz ugovora o radu
Ugovor o radu mogu otkazati i poslodavac i radnik. Otkazom jedna strana ugovora izražava svoju volju da okonča ugovor o radu bez pregovaranja s drugom stranom ugovora. Postoje dva osnovna tipa otkaza ugovora o radu, redoviti i izvanredni.
Izvanredni i redoviti otkaz ugovora o radu
Razlika između te dvije vrste otkaza je u tome što pri redovitom otkazu postoji otkazni rok za vrijeme kojeg je radnik dužan raditi, dok se kod izvanrednog otkaza otkazni rok ne primjenjuje, odnosno prestanak radnog otkaza nastupa momentalno.
Također, poslodavac uvijek mora obrazložiti razloge otkaza (redovitog i izvanrednog) dok radnik mora obrazložiti razloge samo u slučaju kada izvanredno otkazuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Uz to, razlika je da ugovor o radu na neodređeno vrijeme poslodavac i radnik, ako postoje za to opravdani razlozi, mogu uvijek otkazati i redovito i izvanredno, dok ugovor o radu na određeno vrijeme mogu otkazati izvanredno, a redovito samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu)
Važno je napomenuti da ako je poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije na istim poslovima šest mjeseci zaposliti drugog radnika, a prije nego što mu ugovor otkaže zbog skrivljenog ponašanja dužan ga je pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa, te mu ukazati na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze.
Obrazloženje uz otkaz ugovora o radu
Otkaz ugovora o radu poslodavac mora u pisanom obliku uručiti radniku uz obrazloženje razloga. Danom dostave otkaza, radniku počinje teći otkazni rok čija je funkcija zaštitna. S jedne strane štiti poslodavca na način da mu se kroz određeno vrijeme daje mogućnost da zaposli novoga radnika, a s druge strane radniku omogućuje da pronađe novo zaposlenje. Otkazni rok je uvjetovan duljinom trajanja radnog odnosa i utvrđen je Zakonom o radu (varira između dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana do tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina). Za vrijeme otkaznog roka, poslodavac je dužan radniku plaćati naknadu plaće, omogućiti mu korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te mu isplatiti otpremninu.
S druge strane, radnik može redovito otkazati ugovor o radu u svako doba, ne navodeći za to razloge. Ukoliko radnik otkaže ugovorni odnos, otkazni rok za njega uvijek iznosi 30 dana, bez obzira na trajanje radnog odnosa.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Poslodavac i radnik mogu u pisanom obliku izvanredno otkazati ugovor o radu ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku zbog njegovog skrivljenog ponašanja, dužan mu je omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Izvanrednim otkazivanjem poslodavac nije dužan radniku omogućiti otkazni rok što znači da neće imati trošak naknade plaće radniku, a nije mu obvezan ni isplatiti otpremninu, već ima pravo tražiti od radnika naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.
Neopravdani razlozi za otkaz
Prema odredbama Zakona o radu (NN 137/04) neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu su:
1) privremena nenazočnost radnika na radu zbog bolesti ili ozljede
2) podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavaca zbog povrede zakona ili drugog propisa, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti
3) obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti
U tim slučajevima, ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten i da radni odnos nije prestao, naložit će vraćanje radnika na posao.
Trebate li odvjetnika za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
