Osnovni oblik zasnivanja radnog odnosa je sklapanjem ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Njegovo je osnovno obilježje što mu trajanje nije vremenski ograničeno, odnosno obvezuje stranke sve dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19). U ovome članku baviti ćemo se otkazom kao načinom prestanka ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Budući da otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme može biti redoviti i izvanredan, potrebno je objasniti iz kojih razloga poslodavac može dati otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a iz kojih radnik.
Prestanak ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Zakon o radu predviđa više mogućnosti prestanka ugovora o radu na neodređeno vrijeme, i to – smrću radnika, odnosno poslodavca, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad, sporazumom radnika i poslodavca, otkazom i odlukom nadležnog suda.
Razlozi za redoviti otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme od strane poslodavca
Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac može dati radniku otkaz ugovor o radu na neodređeno vrijeme, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, samo ako za to ima opravdane razloge.
Opravdane razloge predstavljaju:
1) prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), kolokvijalno nazvan tehnološki višak.
Ovaj razlog nastaje ako je kod poslodavca nastala smanjena proizvodnja ili su uvedene nove tehnologije zbog kojih tvrtka radi opstanka mora otpustiti određeni broj radnika, a poslodavac ih ne može zaposliti na nekom drugom poslu, odnosno ne može ih obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.
2) nemogućnost radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz); radi se o slučajevima kada radnik nema potrebno znanje ili sposobnost za obavljanje određenog posla zbog bolesti ili ozljede trajnog karaktera, a koje su nastupile bez njegove krivnje.
3) kršenje obveza radnika iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). U slučaju da radnik kasni na posao bez opravdanog razloga, dolazi na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droge, uzrokuje materijalnu štetu na imovini poslodavca i slično, prije nego što mu otkaže ugovor o radu na neodređeno vrijeme, poslodavac bi bio dužan pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, te omogućiti radniku da iznese svoju obranu.
4) nezadovoljavanje radnika na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Oblik u kojem se daje otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme poslodavac mora u pisanom obliku uručiti radniku uz obrazloženje razloga. Danom dostave otkaza, radniku počinje teći otkazni rok. Otkazni rok uvjetovan je duljinom trajanja radnog odnosa i utvrđen je Zakonom o radu (varira između dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana do tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina). Kod otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otkazni rok ja najmanje sedam dana.
Važno je napomenuti da kod svakog redovitog otkaza ugovora o radu na neodređeno vrijeme, za koje radnik nije kriv, radnik ima pravo na otpremninu, ako je kod poslodavca radio dvije godine.
Redoviti otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme od strane radnika
Osim poslodavca, ugovor o radu na neodređeno vrijeme redovitim putem može otkazati i radnik. Prema Zakonu o radu, za razliku od poslodavca, radnik može otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez da navodi razlog otkaza i to u svako doba.
Međutim, i u tom slučaju postoji obveza radnika da odradi otkazni rok propisan zakonom ili određen ugovorom o radu. Iz Zakona o radu proizlazi da ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.
Izvanredni otkaz poslodavca i radnika
Izvanredni otkaz je sredstvo okončanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa, ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogući.
Izvanredno otkazati ugovor o radu na neodređeno vrijeme, u pisanom obliku iz opravdanih razloga, mogu poslodavac i radnik.
Ako poslodavac izvanredno otkazuje ugovor o radu radniku zbog njegovog skrivljenog ponašanja, dužan mu je omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Međutim, tada poslodavac radniku nije dužan omogućiti otkazni rok što znači da neće imati trošak naknade plaće radniku, a nije mu obvezan ni isplatiti otpremninu, već ima pravo tražiti od radnika isplatu naknade štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
S druge strane, ako ugovor o radu izvanredno otkazuje radnik, dužan je dokazati postojanje važnog razloga za takav otkaz.
Važno je napomenuti da se ugovor o radu na neodređeno vrijeme može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Treba Vam odvjetnik za radni spor, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
