Odlučili ste se za promjenu posla? Planirate dati otkaz? Pitate se kako tražiti novi posao dok ste još zaposleni, odnosno koja su Vaša prava tijekom otkaznog roka? Unatoč činjenici da je odredbom članka 114. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) propisana mogućnost kako poslodavca, tako i radnika da jednostranom izjavom volje mogu otkazati ugovor o radu, ovim člankom obraditi ćemo pojam i razloge za redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika.
Treba li radnik navesti razloge za redoviti otkaz ugovora o radu od strane radnika?
Radni odnos, koji se zasniva ugovorom o radu, radnik može redovito otkazati u svako doba, ne navodeći za to razlog. Naime, radnik može redovito otkazati ugovor o radu iz bilo kojeg razloga, pa čak i bez taksativnog navođenja određenog razloga za otkaz.
Takav način otkaza predstavlja razliku od redovitog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca za koji je potreban opravdani razlog. Takvi su razlozi taksativno navedeni Zakonom o radu, odnosno redoviti otkaz poslodavca mogući je u slučajevima:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Međutim, radnikova sloboda redovitog otkazivanja ugovora o radu ograničena je obvezom poštivanja oblika otkaza, odnosno obvezom rada radnika tijekom otkaznog roka koji predviđa Zakon o radu.
U kojem obliku radnik daje redoviti otkaz ugovora o radu od strane radnika?
Vezano za obvezu radnika na poštivanja oblika otkaza, odredbom članka 120. Zakona o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku jer usmeni otkaz ne proizvodi nikakav pravni učinak.
Istim člankom propisana je obveza radnika da otkaz mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje, dakle poslodavcu. Dostava odluke o redovitom otkazu ugovora o radu radnika poslodavcu provodi se uz primjenu odredbe o dostavi sukladno Zakonu o parničnom postupku, samo ako postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
Važno je napomenuti da danom dostave redovitog otkaza ugovora o radu počinje teći otkazni rok radniku.
Prava i dužnosti radnika za vrijeme trajanja otkaznog roka
Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok.
Zakonom o radu propisano je da ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog. Međutim, moguće je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu odrediti i kraći otkazni rok u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu.
Dok traje otkazni rok, radnik ima pravo biti odsutan s posla najmanje četiri sata tjedno radi traženja novoga zaposlenja te mu za to vrijeme pripada pravo na naknadu plaće.
Za vrijeme otkaznog roka radnik je dužan obavljati svoje radne obveze, a ako mu poslodavac ne može osigurati posao za vrijeme otkaznog roka ili ga je oslobodio obveze rada, dužan mu je isplatiti plaću i priznati sva prava do kraja otkaznog roka.
Također, važno je napomenuti da bi radnik svakako trebao provjeriti svoj ugovor o radu, pravilnik o radu (ako poslodavca ima pravilnik) te kolektivni ugovor (ako se primjenjuje), kako bi dobio uvid u eventualna dodatna prava koja bi imao kada bi redovito otkazao ugovora o radu.
Izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika
Za razliku od redovitog otkaza ugovora o radu od strane radnika, kod izvanrednog otkaza ugovora o radu radnik mora ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme.
Iz Zakona o radu u članku 116. proilazi da je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa na strani poslodavca ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogući.
Sudska prakse navodi da su valjani razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika slučajevi neisplate plaće odnosno neredovite isplate, odnosno neplaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, diskriminacija ili zlostavljanje radnika od strane poslodavaca te nepoduzimanje mjera zaštite na radu čime se ugrožava život ili zdravlje radnika.
Važno je napomenuti da radnik može ugovor o radu izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji te da ne postoji obveza poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka.
Treba Vam odvjetnik za radni spor, obratite nam se s povjerenjem.
