Hrvatski porezni sustav poznaje oporezivanje dohotka fizičkih osoba još od 1994. godine. Zakonska regulativa koja uređuje porez na dohodak kroz povijest se mijenjala, stoga su i dalje za pojedince aktualna raznorazna pitanja.
Tko plaća porez na dohodak? Koji primici se smatraju dohotkom, a koji ne? Odgovore na ta, ali i ostala ključna pitanja možete pronaći u ovom članku.
Porez na dohodak uređen je Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20), ali i Pravilnikom o porezu na dohodak. Na iznos poreza na dohodak obračunava se i prirez ako je to propisno za grad ili općinu u kojoj živite.
Porez na dohodak – tko je porezni obveznik?
Fizička osoba koja ostvaruje dohodak je porezni obveznik. Dakle, porezni je obveznik pojedinac, a ne poduzeće. Ukoliko više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, tada je svaka fizička osoba zasebno porezni obveznik i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. U konkretnom slučaju, radi se o fizičkoj osobi koja prima plaću, mirovinu ili autorski honorar, odnosno ostvaruju dohodak prodajom kuće. Također, porez na dohodak plaća i, primjerice, obrtnik kojem njegov obrt donosi dohodak.
Čak je i nasljednik porezni obveznik i to za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. I za sve dohotke koje nasljedniku pritječu iz naslijeđenih izvora dohotka, nasljednik je dužan platiti porez na dohodak.
Porez na dohodak – Rezident i nerezident
Porez na dohodak plaćaju i rezidenti i nerezidentni. Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. Čak i ukoliko osoba nema prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, ali je zaposlena u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću, dužna je platiti porez na dohodak.
S druge strane, nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište i uobičajeno boravište, ali u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje.
Što se smatra izvorom dohotka na koji se plaća porez na dohodak?
Primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugih primitaka su izvori dohotka na koje se plaća porez na dohodak. Također, oporezivi dohodak čini i dohodak koji nerezident ostvari u tuzemstvu.
Što je dohodak?
Dohodak je razlika između primitaka i izdataka priteklih u istom poreznom razdoblju. Dohodak se umanjuje za osobni odbitak koji iznosi 2.500,00 kuna. To znači da je dio dohotka zaštićen te se na predmetni iznos ne plaća porez na dohodak. Zakonom o porezu na dohodak propisani su i uvjeti za uvećanje osnovnog osobnog odbitka.
Porezno razdoblje
Porez na dohodak se plaća i utvrđuje za kalendarsku godinu. Međutim, Zakon o porezu na dohodak poznaje i neke iznimke. Tako porezno razdoblje može biti u kraće u sljedećim slučajevima:
(1) Ako rezident postane nerezident, odnosno obratno, i to tijekom iste kalendarske godine te
(2) U slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika
Koji primici se ne smatraju dohotkom?
Ne smatraju se dohotkom, te se porez na dohodak ne plaća na:
- izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine
- obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja
- državne nagrade
- primitke za zdravstvene potrebe koje ostvaruju fizičke osobe
- primitke po osnovi darovanja za podmirivanje potreba prikupljenih u humanitarnim akcijama, a koje fizičke osobe ostvaruju od pravnih i fizičkih osoba.
Dohotkom se također ne smatraju niti razni primici po posebnim propisima, primjerice socijalne potpore, doplatci za djecu, primici osoba s invaliditetom itd.
Uvećanje osnovnog odbitka
Zakonom o porezu na dohodak su propisane i osnove za uvećanje osnovnog osobnog odbitka. Tako se osnovni osobni odbitak može uvećati po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji, uzdržavanoj djeci, invalidnosti poreznog obveznika odnosno člana uže obitelji i djeteta. Osobni odbitak se uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran i to do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Također, osoba koja plaća porez na dohodak može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun. Međutim, potonje se odnosi na darovanja u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe i to udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, međutim samo do visine od 2% primitaka za koje je podnesena godišnja porezna prijava.
Da bi se osobni odbitak priznao, oporezivi primici uzdržavanih članova uže obitelji i uzdržavane djece, ne smiju prelaziti iznos 15.000,00 kuna na godišnjoj razini, izračunato kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.
Porez na dohodak – Godišnja porezna osnovica
Dohodak se dobiva kao razlika primitaka i izdataka, te se umanjuje za osobne odbitke da bi se dobila osnovica poreza na dohodak. Na tako utvrđenu osnovicu primjenjuju se porezne stope te prirez poreza na dohodak.
Porez na dohodak – Godišnje porezne stope
Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24 % ukoliko je porezna osnovice visine do 360.000,00 kn, dok se porez na dohodak po stopi od 36% plaća na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.
Dohodak od nesamostalnog rada
Što je nesamostalni rad?
Nesamostalnim radom se smatra onaj rad u kojem posloprimac radi po uputama poslodavca i ne snosi nikakav poslovni rizik. Dakle, poslodavac je taj koji osigurava prostorije, mjesto rada, vrijeme rada kao i samu vrstu poslova. Poslodavac ulaže svoja sredstva, dok posloprimac ulaže samo svoj rad.
Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:
(1) Plaće, potpore, naknade, nagrade, premije osiguranja koje poslodavac isplaćuje radniku
(2) Poduzetnička plaća
(3) Plaća fizičkih osoba na radu u Republici Hrvatskoj po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva
(4) Plaće članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama itd.
(5) Mirovine
(6) Primici u naravi poput korištenja zgrada, prometnih sredstava, povoljnijih kamata pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka daju radnicima
Ne smatraju se primicima od nesamostalnog rada:
(1) Primitci koje poslodavac omogućuje radnicima, kao i fizičkim osobama koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca poput:
(2) Uređenja i opremanja radnog prostora i prostora za odmor i prehranu
(3) Posebne radne odjeće sa znakom poslodavca
(4) Obveznog liječničkog i sistematskog pregleda
(5) Obrazovanja i izobrazbe u svezi s djelatnosti poslodavca, itd.
(6) iznosi koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poput naknada plaće hrvatskih branitelja, zaštitnog dodatka uz mirovinu, novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja, doplatka za pomoć i njegu druge osobe i slično
Izdaci pri ostvarivanju dohotka od nesamostalnog rada čine uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinosi za mirovinska osiguranja.
Dohodak od samostalne djelatnosti
Što se smatra samostalnom djelatnošću?
Porez na dohodak ne zaobilazi ni osobe koje se bave samostalnom djelatnošću.
Samostalna djelatnost je djelatnost koja, kao što joj sam naziv govori, ima obilježja samostalnosti. Karakteristike su joj da se obavlja za svoj račun i na vlastitu odgovornost, s ciljem trajnog stjecanja dohotka.
Dohodak od samostalne djelatnosti jesu:
(1) dohodak od obrta i s njim izjednačenih djelatnosti koji proizlazi iz različitih proizvođačkih, trgovačkih, uslužnih i sličnih djelatnosti.
(2) dohodak od slobodnih zanimanja koji dohodak proizlazi iz dohotka samostalne djelatnosti zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, znanstvenika, književnika, izumitelja, djelatnost novinara, umjetnika sportaša itd.
(3) dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji pak proizlazi iz korištenja prirodnih bogatstava zemlje te prodaje, odnosno zamjene tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju i slično.
Porezni obveznici dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. To su dužni učiniti u roku od osam dana od početka obavljanja djelatnosti .
Kako se utvrđuje dohodak samostalne djelatnosti?
Razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju smatraju se dohotkom od samostalnih djelatnosti.
Poslovni primici definiraju se kao dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju u okviru njegove samostalne djelatnosti.
S druge strane, poslovnim izdacima smatraju se svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka, kao i razna ulaganja, plaćene kamate po kreditima i zajmovima. Poslovnim izdacima smatraju se i izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika te premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
Porez na dohodak – Poslovne knjige i evidencije
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost utvrđuju svoj dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su voditi sljedeće poslovne knjige:
(1) poslovne knjige primitaka i izdataka koje se odnose na evidenciju o izdacima i primicima u poreznom razdoblju,
(2) popis dugotrajne imovine u koji se unose stvari i prava ako su njihove nabavne cijene odnosno nabavna vrijednost veći od 3.500,00 kn i ako je vijek trajanja duži od godinu dana,
(3) knjiga prometa u koju se upisuju podaci o primicima naplaćeni u gotovu novcu,
(4) evidencija o tražbinama i obvezama, odnosno popis svih ispostavljenih ili primljenih računa.
Može li se promijeniti način oporezivanja?
Nije nužno da osobe koje se bave obrtom, kakvim slobodnim zanimanjima odnosno poljoprivredom i šumarstvom moraju nužno plaćati porez na dohodak. Ukoliko ispunjavaju zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, mogu postati obveznici poreza na dobit, umjesto da plaćaju porez na dohodak. Do promjene u načinu oporezivanje dolazi na vlastiti zahtjev. Do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu porezni obveznik koji plaća porez na dohodak može dostaviti svoju pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Takva pisana izjava obvezuje poreznog obveznika za sljedeće tri godine.
Dohodak od imovine i imovinskih prava
Porez na dohodak plaća se i na dohodak od imovine i imovinskih prava. Pod tim se dohotkom smatraju prihodi od iznajmljivanja nekretnina (stanova, soba ili postelja) i pokretnina, ali i od autorskih prava te prodaje nekretnina. U tom se segmentu oporezuje razlika između primitaka po navedenim osnovama i izdataka u svezi s tim primicima.
Porez na dohodak od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine plaća se po stopi od 12% prema rješenju Porezne uprave. Navedena stopa se ne odnosi na dohodak ostvaren iznajmljivanjem stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranjem kampova.
Kada porezni obveznik ostvari dohodak od otuđenja nekretnina, tada je također potrebno platiti porez, osim ako je nekretnina koja se prodala ili zamijenila služila poreznom obvezniku za stanovanje. Također, ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugoga i srodnika u prvoj liniji, tada nema oporezivanja. Porez na dohodak od otuđenja nekretnina se plaća jednokratno u roku od petnaest dana od primitka rješenja po stopi od 24%.
Dohodak od kapitala
Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja te kapitalni dobici. Također, dohotkom od kapitala smatraju se i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
Drugi dohodak
Drugim dohotkom smatra se:
– primitak po osnovi povrata doprinosa, odnosno iznos vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
– primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi,
– primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane.
Porez na dohodak, odnosno predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, plaća se po odbitku po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka. To se radi na način da predmetni predujam obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s njom.
Poreznoj upravi je potrebno dostavljati izvješća na propisanom obrascu u propisanom roku. Izvješća su dužni činiti isplatitelji ili sami porezni obveznici. Tom prilikom se Porezna uprava izvješćuje o isplaćenim primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak kao i o obustavljenom i uplaćenom predujmu poreza na dohodak.
Treba Vam odvjetnik za porezno pravo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
