Budući da se stjecanjem nekretnina smatra, među ostalim, i kupoprodaja poljoprivrednog zemljišta, takav promet nekretnina podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na promet nekretnina. Stoga ćemo ovim člankom navesti kakav i u kojem se iznosu plaća porez na poljoprivredno zemljište, tko su obveznici plaćanja poreza, te ćemo odgovoriti na pitanje plaća li se porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište.
Porez na poljoprivredno zemljište – što je poljoprivredno zemljište?
Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
Budući da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18), a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Jedno od načina raspolaganja takvim poljoprivrednim zemljištem, uz zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti, predstavlja i prodaja tog zemljišta.
Kakav se porez na poljoprivredno zemljište plaća?
Zakonom o porezu na promet nekretnina propisano je kako je predmet oporezivanja promet nekretnina, odnosno svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj. Dakle, stjecanjem vlasništva nekretnine uz zamjenu, nasljeđivanje, darovanje, stjecanje dosjelošću i drugo, smatra se i kupoprodaja. Nekrenine su, u smislu Zakona, zemljišta i građevine. Zemljišta se smatraju poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta.
Porezna osnovica
Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugog pravnog posla kojim se stječe nekretnina. Na taj se način porez na poljoprivredno zemljište plaća po stopi od 3% te čini prihod jedinice lokalne samouprave na području na kojem se nekretnina nalazi. U tom slučaju porezni obveznik mora platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina. Slijedom navedenog, prilikom kupnje poljoprivrednog zemljišta koje se u naravi sastoji od različitih vrsta zemljišta, primjerice oranica, vrtova, stjecatelj nekretnine kao porezni obveznik, plaća 3% poreza na promet nekretnina obračunatog na tržišnu vrijednost nekretnine, bez obzira o kojoj se vrsti zemljišta radi.
Tko su obveznici poreza na poljoprivredno zemljište?
Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu je propisano da nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno. Iznimno, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.
S druge strane, Zakon o porezu na promet nekretnina propisuje da su domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
Plaća li se porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište?
Iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu proizlazi da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju u smislu da se spriječi njegove zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
Međutim, nije svo državno poljoprivredno zemljište visoke pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju, pa tako ono ni ne može zadovoljiti potrebe poljoprivrednika.
Iako se 2016. godine planirao uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište kao jedan od mehanizama za aktiviranje zapuštenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, to se nije dogodilo jer smo isti porez već imali 2001. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, a Ustavni sud ga je 2007. godine proglasio neustavnim.
Treba navesti da je prema Zakonu iz 2001. godine bilo predviđeno da općine ili gradovi mogu uvesti porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaćali su vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište nisu obrađivali godinu dana i to po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta. Visinu tog poreza propisivale su svojom odlukom općina ili grad.
Smatrate da Vam je obračunati preveliki porez, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
