U smislu Općeg poreznog zakona, porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem Porezna uprava i Carinska uprava te druga porezna tijela provode postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Kako je najvažnija zadaća poreznog nadzora utvrditi pravo činjenično stanje bitno za oporezivanje, odnosno rješavanje porezne stvari, ovim ćemo člankom dati opis postupka provedbe poreznog nadzora.
Tko provodi porezni nadzor?
Sukladno Zakonu, porezni nadzor obavljaju porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora, a za obavljanje pojedinih zadataka u vezi s poreznim nadzorom čelnik poreznog tijela može ovlastiti i druge stručno osposobljene osobe.
Porezna tijela provode porezni nadzor sukladno zakonu kojim se uređuje pojedina vrsta poreza.

Tko su sudionici poreznog nadzora?
Sudionici poreznog nadzora su Porezna uprava i porezni obveznik koji je dužan sudjelovati u procesu utvrđivanja činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje informacije i obavijesti, predočava poslovnu dokumentaciju, evidencije i druge isprave.
Dakle, porezni nadzor može se obavljati kod svih poreznih obveznika i drugih osoba koje raspolažu činjenicama i dokazima bitnima za oporezivanje.
Porezno tijelo samo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika. Pri tome, prednost imaju veliki poduzetnici, porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika te povezane osobe u smislu Općeg poreznog zakona (NN 115/16).
Što je predmet poreznog nadzora?
Porezni nadzor obuhvaća provjeru jedne ili više vrsta poreza te svih činjenica bitnih za oporezivanje, knjigovodstvenih isprava i evidencija, poslovnih događaja i svih drugih podataka, evidencija i isprava bitnih za oporezivanje. Međutim, ako je poduzetnik fizička osoba, nadzor može obuhvaćati i one činjenice koje nisu u vezi s njegovom gospodarskom djelatnošću.
S druge strane, porezni nadzor društava kapitala ili društava osoba obuhvaća i provjeru odnosa bitnih za oporezivanje između člana društva i samog društva.
Obavijest o poreznom nadzoru
Obavijest o poreznom nadzoru mora biti dostavljena u pisanom obliku poreznom obvezniku ili osobi koja je imenovana od strane poreznog obveznika najkasnije osam dana prije početka poreznog nadzora. Samo iznimno ta mu se obavijest ne dostavlja ako bi se time ugrozila svrha poreznog nadzora.
Porezni nadzor i njegov tijek
Opći porezni zakon u članku 121. propisuje da prije početka poreznog nadzora osoba ovlaštena za njegovu provedbu mora se predstaviti poreznom obvezniku predočenjem službene iskaznice.
Porezni obveznik mora ovlaštenoj osobi za provođenje poreznog nadzora, na njezin zahtjev, omogućiti obavljanje nadzora u sjedištu poreznog obveznika i na ostalim mjestima na kojima isti obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima se obavlja porezni nadzor. Ovlaštena osoba ima pravo stupiti na zemljište i u poslovne prostorije u kojima porezni obveznik obavlja djelatnost te ih pregledati. Međutim, ako ne postoji poslovni prostor pogodan za obavljanje poreznog nadzora, porezni nadzor se obavlja u službenim prostorijama poreznog tijela.
Porezni nadzor obavlja se tijekom uobičajenoga radnog vremena. Iznimno, obavljanje poreznog nadzora izvan tog vremena dopustivo je ako porezni obveznik na to pristane ili ako to bezuvjetno nalaže svrha poreznog nadzora.
Porezni nadzor – postupak u slučaju sumnje na porezno kazneno djelo i prekršaj te izricanje upravnih mjera
Ako se tijekom poreznog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo ili prekršaj, porezno je tijelo obvezno podnijeti prijavu nadležnom tijelu.
S druge strane, radi onemogućavanja daljnjeg nezakonitog postupanja i pravilnog uređenja porezno-pravnog odnosa porezno tijelo može rješenjem poreznom obvezniku izreći upravnu mjeru zabrane daljnjeg rada kada utvrdi da ne izdaje račune, ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja, ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja, odbija sudjelovati u poreznom postupku, te kada se ne odazove na poziv poreznog tijela i kada ne dopusti obavljanje poreznog nadzora. Zabrana rada može trajati od 15 dana do šest mjeseci.
Pravo poreznog obveznika na obavijest o ishodu poreznog nadzora
Iz članka 125. Zakona proizlazi da prije sastavljanja zapisnika, o ishodu poreznog nadzora treba obaviti zaključni razgovor s poreznim obveznikom ili s osobom koju je imenovao porezni obveznik te raspraviti sporne činjenice, pravne ocjene, zaključke i njihove učinke na utvrđivanje porezne obveze te o tome sačiniti zabilješku.
Iznimno, zaključni razgovor se neće obaviti u sljedećim slučajevima:
– ako tijekom poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili
– ako porezni obveznik razgovor izbjegava ili odbija,
– u nadzorima fiskalizacije i igara na sreću.
Zapisnik o poreznom nadzoru
O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik koji treba sadržavati sljedeće:
– naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta,
– ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika,
– pravni i činjenični temelj,
– mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora,
– imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele,
– vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom,
– opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.
Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika. Porezno tijelo dužno je razmotriti prigovor na zapisnik te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.
Na temelju činjenica navedenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje, najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika poreznom nadzoru.
Iznimno, u nadzorima fiskalizacije i nadzorima igara na sreću ne donosi se porezno rješenje.
Treba Vam odvjetnik za porezno pravo, obratite nam se s povjerenjem.