Svjesni ste situacije da dio umirovljenika živi na rubu siromaštva te da dulji ostanak u svijetu rada bitno utječe na visinu mirovine? Zanima Vas koliko iznosi povećanje mirovina na temelju mirovinske reforme? Ovim člankom saznati ćete najvažnije promjene koje je donijela mirovinska reforma te koliko iznosi povećanje mirovina za 2020. godinu.
Kada se ostvaruje pravo na mirovinu?
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovina (starosna, prijevremena starosna, invalidska, privremena invalidska i obiteljska) je novčano primanje iz mirovinskog osiguranja. Pravo na mirovinu osiguranik ostvaruje za slučaj nastanka rizika starosti, smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovi obitelji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, na mirovinu koju je radnik ostvario na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje od strane poslodavca obračunava se porez na dohodak od nesamostalnog rada te prirez porezu na dohodak.
Povećanje mirovina – mirovinska reforma
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Središnjim registrom osiguranika REGOS-om provela je mirovinsku reformu zbog nužnosti prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Mirovinska je reforma s provedbom počela 1. siječnja 2019. godine i obuhvatila je šest zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 19/2014, 29/2018, 115/2018) Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kako je jedan od ciljeva mirovinske reforme duži ostanak u svijetu rada i povećanje mirovina, u nastavku je potrebno objasniti najvažnije novosti koje donosi reforma.
Povećanje mirovina – najvažnije promjene koje donosi mirovinska reforma
Budući da je naš mirovinski sustav vrlo kompleksan, cilj mirovinske reforme je bio učiniti ga dugoročno održivim i umirovljenicima, sadašnjim i budućim, osigurati primjerene mirovine.
Najvažnija promjena odnosi se na to da će se ubrzati propisana dob umirovljenja od 67 godina, odnosno da neće svi raditi do 67. godine nego samo oni koji ne ostvare 41 godinu staža i to tek za 14 godina, odnosno od 2033. godine.
Od ostalih važnijih promjena treba izdvojiti povećanje penalizacije prijevremenih mirovina sa 0,15 posto na 0,34 posto po mjesecu (što znači četiri posto po godini, odnosno 20 posto za pet godina). Istovremeno se uvela mogućnost za rad umirovljenika do četiri sata dnevno, uz dobivanje pune mirovine.
Nadalje, nastoji se ubrzavati izjednačiti dob i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine do kraja 2026. godine. Te od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podiže se dob za žene i muškarce za po 4 mjeseca godišnje, te je od 1. siječnja 2033. godine potrebno navršiti 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu. No, najvažnije je ipak pitanje povećanje mirovina.
Povećanje mirovina za 2020. godinu
Upravno vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo je odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2020. prema stopi usklađivanja koja iznosi 1,41%. Nova aktualna vrijednost mirovine za jedan osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja od 1. srpnja 2020. iznosi 69,42 kn.
S obzirom da je nova aktualna vrijednost mirovine vrijedila od 1. srpnja, povišica je bila dvostruka za kolovoz i rujan 2020. godine. To znači da su prosječni korisnici dobili u prosjeku 70 kuna više za dva mjeseca, ali će od listopada ponovno dobivati 35 kuna.
Kada se gleda prema kategorijama umirovljeničkih primanja prema općim propisima, najmanje povećanje dobivaju oni kojima zapravo treba najviše. Naime, u skupini primanja do 500 kuna nalazi se 93.174 umirovljenika. Njihova prosječna mirovina je samo 233 kune. Povišica od 1,41 posto iznosi mizerne tri kune. Oni su dobili šest kuna za srpanj i kolovoz, a u narednim mjesecima tri kune sve do novog usklađivanja iduće godine.
S druge strane, u kategoriji mirovina većih od 8.000 kuna je oko šest tisuća građana, primanja su im 9.242 kune u prosjeku, a povišicu su dobili 130 kuna.
Dakle, umirovljenici koji su u rujnu dobili “povišicu” od 1,41 posto za srpanj i kolovoz, od listopada 2020. godine će im mirovine biti manje, jer povećanje dalje ide samo za jedan mjesec.
Treba Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
