Prava osobnosti fizičke i pravne osobe mogu biti na razne načine ugrožena od strane drugih osoba, stoga je nužno ovim člankom razlučiti što je to zapravo pravo osobnosti kako bi se nositeljima tog prava, kao osnovnog ljudskog prava, mogla osigurati odgovarajuća pravna zaštita od povreda prava osobnosti.
Povreda prava osobnosti – Pojam prava osobnosti
Svaka fizička osoba sječe prava osobnosti svojim rođenjem, a pravna osoba danom nastanka, te imaju pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama određenim Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18; dalje: ZOO). Navedenim zakonom, učinjen je značajan iskorak Republike Hrvatske u zaštiti prava osobnosti svakog građana, bilo kao pravne ili fizičke osobe. Stoga se pravo osobnosti može definirati kao skup ovlaštenja koja pravnom subjektu priznaju norme objektivnog prava na njegovim osobnim, neimovinskim dobrima.
Koja se prava osobnosti jamče fizičkim, a koja pravnim osobama?
Prava osobnosti koja se jamče fizičkim osobama su pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo, a pravnim osobama, sva navedena prava osobnosti koja pripadaju fizičkoj osobi, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i drugo.
Također, važno je napomenuti kako i Ustav Republike Hrvatske u članku 35. svakom jamči štovanje i pravnu zaštitu njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
Pojam imovinske štete
Zakon o obveznim odnosima stavlja u izravan odnos povredu prava osobnosti i neimovinsku štetu jer određuje da je svaka povreda prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a ujedno i neimovinska šteta (čl. 1046. ZOO-a).
Radi boljeg razumijevanja potrebno je razlučiti pojam štete koju Zakon definira kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Tako su imovinske (materijalne) štete obična šteta koja se odražava na imovini oštećenika kao umanjenje njegove imovine, te izmakla korist koja se sastoji u sprječavanju povećanja imovine oštećenika kad se radi o koristi koju bi izvjesno oštećenik po redovnom tijeku stvari ostvario da nije bilo štetne radnje.
Pojam (ne)imovinske štete
S druge strane, neimovinska šteta predstavlja povredu prava osobnosti koja se priznaje fizičkim i pravnim osobama kao povreda prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života i drugo, a pretrpljene fizičke i duševne boli su mjerilo stupnja povrede prava osobnosti.
Primjerice, ukoliko je štetnik oštećeniku razbio prozor, oštećenik je ovlašten tužbom zahtijevati naknadu materijalne štete jer mu je štetnik svojom radnjom smanjio obujam imovine, a ako mu je pritom nanio tjelesnu ozljedu ovlašten je tužbom zahtijevati naknadu nematerijalne štete zbog povrijede prava osobnosti.
Povreda prava osobnosti – Zaštita prava osobnosti
Kada dođe do povrede prava osobnosti, osoba kojoj je to pravo povrijeđeno bira pred kojim će sudom ostvariti zaštitu, a sve ovisno o vrsti same povrede. Iz navedenog proizlazi kako se zaštita prava osobnosti može tražiti u kaznenom i prekršajnom postupku, a radi izricanja kaznene odnosno prekršajne sankcije te u građanskom postupku radi naknade štete. Sukladno članku 1048. Zakona o obveznim odnosima, svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.
Privatna tužba za naknadu nematerijalne štete
U slučaju povrede prava osobnosti može se podnijeti privatna tužba za naknadu nematerijalne štete, kojom će oštećenik zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.
Privatna tužba za naknadu štete treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Uz to, mora sadržavati i druge podatke koje mora imati svaki podnesak, a to su oznaka suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi tužbu, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.
Također, oštećenik mora u tužbi navesti pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su osoba štetnika, koja je štetna radnja počinjena, šteta koja je nastala te njihovu uzročnu vezu i da je ta radnja protupravna.
Povreda prava osobnosti – pravična novčana naknada
Neimovinska osobna dobra nemaju i ne mogu imati novčanu vrijednost, pa stoga novčana naknada nikada ne može biti ekvivalent pretrpljenog gubitka, odnosno ne može biti poravnanje štete u doslovnom smislu, već ona predstavlja “simboličnu” pravičnu naknadu, naknadu koju društvo smatra primjerenom s obzirom na značaj povrijeđenog dobra, stupanj njegove povrede i ostale okolnosti slučaja.
Stoga se pravična novčana naknada dosuđuje u slučaju povrede prava osobnosti, kad sud nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
Sud posebno vodi računa o jačini i trajanju izazvanih boli i straha, cilju kojem služi naknada, ali i o tome da se ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s naravi i društvenom svrhom naknade. U tom je pogledu važno istaknuti kako se osim oštećeniku, takva naknada može dosuditi i članovima uže obitelji umrle osobe ili osobe s osobito teškim invaliditetom, roditeljima u slučaju gubitka začetog, a nerođenog djeteta, te osobi prema kojoj je prijevarom, prisilom ili zloupotrebom nekog odnosa podređenosti ili zavisnosti počinjeno kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. Ako je izvjesno da će šteta trajati i u budućnosti, sud može dosuditi i buduću neimovinsku štetu.
Odluka suda o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti
Kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti primjenjuju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Važno je napomenuti da se 2020. godine promijenila dosadašnja praksa o visini naknade nematerijalne štete jer su se promijenili Orijentacijski kriteriji na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.
Također, važno je napomenuti kako obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
