Zaštita žiga uređena je Zakonom o žigu (NN 14/19; u daljnjem tekstu: Zakon). Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite žiga od povreda žiga u Republici Hrvatskoj koji su predmet registracije ili prijave za registraciju pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu: Zavod) individualnog, jamstvenog ili zajedničkog žiga za određene proizvode i usluge, ili su predmet registracije ili prijave za registraciju takvog žiga koji ima učinak u Republici Hrvatskoj, dok se Pravilnikom o žigu (NN 38/2019; u daljnjem tekstu: Pravilnik) pobliže uređuju pojedinosti u vezi s postupcima koji se vode pred Zavodom, a za koje je Zakonom o žigu izričito određeno da se propisuju Pravilnikom. U nastavku ovoga članka staviti ćemo naglasak na koji se način provodi zaštita žiga u slučaju povreda žiga.
Pojam žiga
Žig je zaštićeni znak pravne ili fizičke osobe kojoj pripada isključivo pravo stavljanja u promet proizvoda označenih žigom ili korištenja žigom pri obavljanju uslužne djelatnosti. Žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednoga poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i da su prikladni za prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.
Važno je napomenuti kako žig čini znak koji je njime zaštićen kao i proizvode ili usluge na koje se taj znak odnosi, pa tako navedena sintagma ujedno predstavlja i osnovno načelo žigovnog prava, odnosno načelo jedinstva žiga. S druge strane, prema načelu specijaliteta znak koji je zaštićen žigom pokriva samo određene proizvode ili usluge za koje je zaštićen. Iznimka su tzv. čuveni žigovi koji imaju dominantnu poziciju na tržištu, odnosno postižu izrazito visoki stupanj snage označavanja, čime se deklariraju kao prepoznatljiva oznaka neke tvrtke ili određenog proizvoda.
Stjecanje žiga
U Republici Hrvatskoj žig se stječe registracijom u upravnom postupku koji provodi Zavod te se registracijom žiga, nositelju žiga, daje isključivo pravo koje proizlazi iz njega. Prava koja proizlaze iz žiga proizvode učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga. Uobičajeno trajanje cijelog postupka registracije žiga je 12 mjeseci. Svaki znak koji želite štititi žigom prijavljuje se zasebnom prijavom, čiji je sastavni dio popis proizvoda ili usluga na koje se znak odnosi, a koji mora biti sastavljen u skladu s Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za potrebe registracije žigova.
Prije podnošenja prijave korisno je izvršiti pretraživanje baze podataka registriranih i prijavljenih žigova u Republici Hrvatskoj radi utvrđivanja postoje li već identični ili slični žigovi, a sve kako biste izbjegli nepotrebne troškove odnosno sporove. Slijedom navedenog, neće se moći registrirati znakovi koji se ne mogu grafički prikazati, nemaju nikakav razlikovni karakter, koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru, koji služe za opisivanje nekih svojstava (vrste, količine, kakvoće, zemljopisnog podrijetla itd.) ili dovode u zabludu.
Uporaba žiga i posljedice neuporabe
Sukladno Zakonu, nositelj žiga ima pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran. Ako pozivanje na prava ili održavanje prava iz registriranog žiga ovise o uporabi žiga, takav žig mora biti u stvarnoj uporabi od strane nositelja žiga na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu. Pod uporabom žiga smatra se ona uporaba žiga u onom obliku koji se razlikuje u elementima koji ne mijenjaju razlikovni karakter žiga u odnosu na oblik u kojem je registriran, bez obzira na to je li žig u obliku u kojem se upotrebljava također registriran na ime nositelja te svako obilježavanje žigom proizvoda ili njihovih pakiranja isključivo za potrebe izvoza. Također, uporabom žiga uz odobrenje nositelja smatra se uporabom od strane nositelja.
S druge strane, o neuporabi će se raditi ako unutar pet godina od datuma okončanja postupka registracije nositelj nije stvarno rabio žig u Republici Hrvatskoj u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran ili ako je takva uporaba obustavljena tijekom neprekinutoga razdoblja od pet godina.
Što znači povreda žiga?
Povreda žiga je sinonim za neovlaštenu uporaba tj. svaku uporaba istog ili sličnog znaka u trgovačkom prometu za označavanje istih ili sličnih proizvoda ili usluga od strane treće osobe, za koju ne postoji odobrenje, odnosno dozvola nositelja žiga. Osoba koja je registrirala žig je nositelj žiga te joj temeljem toga Zakon o žigu daje pravo spriječiti sve treće strane da bez odobrenja nositelja žiga u trgovačkom prometu koriste svaki znak koji je istovjetan s žigom nositelja žiga u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran.
Zatim, spriječiti korištenje svakog znaka kad, zbog istovjetnosti sa žigom nositelja žiga ili sličnosti žigu nositelja žiga i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga. Nadalje, spriječiti korištenje svakog znaka koji je istovjetan sa žigom nositelja žiga, sličan žigu nositelja žiga u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili mu šteti.
Povreda žiga – privremene mjere
Na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je počinjena povreda žiga ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, a osobito, naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se ostvaruje povreda žiga. Ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig. Također sud može odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.
Nadalje, sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom ako nositelj žiga učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta. U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere.
Podnošenje tužbe u slučaju povrede žiga
Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem radnji povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće. Također, nositelj žiga može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu daljnjih povreda žiga. Ako pri uvozu proizvoda kojima se vrijeđa žig pošiljatelj djeluje u trgovačkom prometu, bez obzira na to radi li se o robi namijenjenoj za komercijalne svrhe ili za osobnu uporabu primatelja, nositelj žiga ima pravo tužbom protiv deklaranta ili primatelja robe zahtijevati utvrđenje povrede žiga kako bi se proizvodi mogli uništiti pod carinskim nadzorom u skladu s propisima Europske unije o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem radnji iz povrijedila žig, nositelj žiga može tužbom zahtijevati da sud u odnosu na robu koja je obilježena znakom kojim se povređuje žig odnosno materijal i sredstva korištena za izradu i proizvodnju te robe odredi povlačenje s tržišta, potpuno uklanjanje s tržišta ili uništenje. Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem radnji povrijedila žig te na taj način nositelju žiga prouzročila štetu, nositelj žiga može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovome Zakonu. Postupci zbog povrede žiga su hitni.
Povreda žiga – trajanje zaštite
Razdoblje zaštite registriranog žiga traje deset godina, računajući od datuma podnošenja prijave za registraciju žiga, a sama registracija može se produživati neograničen broj puta. Registracija žiga produljuje se na zahtjev nositelja žiga ili osobe koja je za to ovlaštena na temelju propisa ili ugovora pod uvjetom da tijekom posljednje godine trajanja desetogodišnjega razdoblja zaštite Zavodu uplati propisana upravna pristojba i naknada troškova postupka za produljenje registracije žiga.
Navedeni rok je važan zbog kaznenopravne zaštite žiga u smislu vremena počinjenja kaznenog djela iz čl. 285. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19), jer nositelj prava na žig za to vrijeme stječe monopol nad registriranim znakom, odnosno isključivo pravo na osnovi kojeg može priječiti trećim osobama da se bez njegova odobrenja koriste u gospodarskom prometu na teritoriju Republike Hrvatske identičnim znakom za istu vrstu proizvoda, ali i identičnim ili sličnim znakom za iste ili slične proizvode ili usluge, ako za javnost postoji opasnost zablude.
Žig predstavlja privatno pravo njegovog nositelja, te je stoga odgovornost održavanja žiga u vrijednosti, te praćenje eventualnih povreda na tržištu i poduzimanje odgovarajućih pravnih radnji sa svrhom sprečavanja povrede stvar samog nositelja žiga. Sudskoj praksi je ostavljeno da postavi kriterije, odnosno mjerila za utvrđivanje pojedinih elemenata povrede prava na žig ocjenjujući sve relevantne okolnosti pojedinog slučaja sa stajališta prosječnog potrošača.
Ukoliko smatrate da je došlo do povrede žiga ili trebate pravni savjet, javite nam se s povjerenjem.
