Što učiniti nakon proglašenja vašeg radnog mjesta ‘nepotrebnim’, a Vi ni krivi ni dužni završite na burzi rada? Znate li koja su Vaša prava u slučaju redovitog, a koja u slučaju izvanrednog otkaza? S obzirom da je jedna od situacija u kojima bi svaki radnik ili radnica trebali znati kako postupiti jest situacija dobivanja otkaza, ovim člankom saznajte koja su prava radnika kod otkaza, bilo da se radi o redovitom otkazu ugovora o radu odnosno izvanrednom otkazu ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu
Sukladno Zakonu o radu, otkaz ugovora o radu je pravni institut koji predstavlja jedan zakonski oblik kojim se uređuje prestanak ugovora o radu. S obzirom da otkaz mogu dati i poslodavac i radnik, u ovom ćemo članku malo više pažnje posvetiti situaciji u kojoj poslodavac daje, a radnik dobiva otkaz, te koja prava tada radniku pripadaju.
Za početak, valja razlikovati redoviti i izvanredni otkaz o radu.
Redoviti otkaz ugovora o radu
Sukladno članku 115. poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, odnosno u slučaju:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
S druge strane, radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
U nastavku saznajte koja su Vaša prava ukoliko Vam je poslodavac dao redoviti otkaz.
Prava radnika kod otkaza – pravo na otkazni rok
Osim što Vam poslodavac mora uručiti otkaz u pisanom obliku te ga obrazložiti i istog Vam dostaviti, ukoliko ste dobili redoviti otkaz ugovora o radu (što podrazumijeva poslovno ili osobno uvjetovan otkaz, a ne i otkaz prouzrokovan odbijanjem/neobavljanjem posla za koji ste zaduženi – drugim riječima, ukoliko ste isprovocirali otkaz svojim ponašanjem), pravo je radnika na otkazni rok.
Otkazni je rok uvjetovan duljinom trajanja radnog odnosa i utvrđen je Zakonom o radu (varira između dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana do tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina). Sukladno članku 122. Zakona, radniku koji je tijekom otkaznog roka oslobođen obveze rada, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka, dakle omogućiti mu korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Isto tako, za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ima li svaki radnik pravo na isplatu otpremnine?
Ukoliko Vam poslodavac redovito otkazuje, osim ako Vam otkazuje zbog razloga uvjetovanih Vašim skrivljenim ponašanjem, Vaše je drugo pravo, pravo na otpremninu, uz sljedeće uvjete. Sukladno članku 126. radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Nadalje, otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Međutim, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Važno je napomenuti da radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.
Prava radnika kod otkaza – naknada za neiskorišteni godišnji odmor
U slučaju da ste dobili redoviti otkaz imajte na umu odredbe Zakona da je u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Takva se naknada određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Prava radnika kod otkaza – pravo na korištenje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti
Vaše daljnje pravo kao prava radnika kod otkaza je pravo na korištenje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti prema posebnom propisu. Naime, nakon proteka otkaznog roka i prestanka radnog odnosa redovnim otkazom, prijavom na Hrvatski zavod za zapošljavanje radnici koji ispunjavaju uvjete, dobivaju određenu novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Izvanredni otkaz ugovora o radu
Sukladno članku 116. Zakona, poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku zbog njegovog skrivljenog ponašanja, dužan mu je omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Dakle, u tom slučaju prvotno je pravo prava radnika kod otkaza, i to izvanrednog, na obranu. Međutim, izvanrednim otkazivanjem poslodavac nije dužan radniku omogućiti otkazni rok što znači da neće imati trošak naknade plaće radniku, a nije mu obvezan ni isplatiti otpremninu, već ima pravo tražiti od radnika naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.
Važno je napomenuti da se ugovor o radu može izvanredno otkazati u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz.
Treba Vam odvjetnik za prava radnika, obratite nam se s povjerenjem.
