Prestanak ugovora o radu jedno je od najvažnijih pitanja radnog prava1.
S jedne strane postavlja se važnost prestanka ugovora o radu s aspekta poslodavca, a s druge pak strane s aspekta radnika.
Naime, pravni sustav treba poslodavcima omogućiti da mogu odlučivati u skladu s potrebama poslovanja o tome koliko i kakve će radnike imati u radnom odnosu.
S druge pak strane je radnicima bitna određena sigurnost i postojanost radnog odnosa.

Prestanak ugovora o radu, odnosno radnog odnosa prema Zakonu o radu
Prema Zakonu o radu, propisano je sedam mogućih načina prestanka ugovora o radu, te stoga ugovor o radu može prestati:
1) smrću radnika,
2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
3) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore,
4) sporazumom radnika i poslodavca,
5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad,
6) otkazom,
7) odlukom nadležnog suda

Supsidijarna primjena Zakona o obveznim odnosima
ZOR sadržava zatvorenu listu načina prestanka ugovora o radu. Prema2 po pitanju raskida ugovora o radu ne postoji mogućnost supsidijarne primjene odredbi ZOO-a3 o raskidu ugovora odnosno ugovoru o radu nije dopušteno dodavati raskidni uvjet.
Jedini dopušteni raskid ugovora o radu je raskid na temelju sudske odluke (prestanak ugovora o radu odlukom nadležnog suda).
Podjela predviđenih načina prestanka ugovora o radu u hrvatskoj pravnoj literaturi4 uobičajeno se razvrstava s obzirom na volju stranaka tog ugovora da dođe do prestanka ugovora o radu.
Preciznije utanačenje prestanka ugovora o radu otkazom je dio odredbi Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19 ) sadržanih u člancima 114. do 126 .
Sporazumni prestanak radnog odnosa
Tako kod sporazumnog prestanka ugovora o radu postoji volja ugovornih stranaka da taj ugovor prestane, isto kao i u slučaju prestanka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme jer je već kod sklapanja takvog ugovora postojala volja ugovornih stranaka da ugovor prestane protekom određenog roka, odnosno da ugovor o radu prestane na određeni unaprijed poznati datum.
U slučaju otkaza ugovora (otkaz može dati bilo koja ugovorna strana s time da moraju postojati opravdani razlozi za otkaz ugovora o radu) ili pak situacije kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža dovoljna je izjava volje samo jedne od ugovornih strana.
U slučaju da se radniku dostavi pravomoćno rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad radni odnos prestaje po sili zakona, dakle sasvim neovisno o volji ugovornih strana.
Za prestanak ugovora o radu odlukom nadležnog suda potreban je prijedlog jedne od strana ugovora o radu, međutim ugovorni odnos prestaje nezavisno od volje stranaka tog odnosa, dakle po sili zakona.
Isto ugovor o radu u slučaju smrti radnika prestaje neovisno o volji stranaka, jer se radi o isključivo osobnom ugovornom odnosu koji nije prenosiv.

Prestanak ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme može biti raskinut u bilo kojem trenutku, osim kada je radnik na bolovanju.
Takav ugovor o radu se može otkazati redovitim putem ali je moguć i izvanredni otkaz ugovora o radu koji je sklopljen na određeno vrijem.
Otkazni rok
Što se tiče otkaznog roka, u slučaju redovitog otkaza takvog ugovora o radu radnik ima pravo na zakonom, kolektivnom ugovorom ili pravilnikom o radu propisani otkazni rok, međutim kod izvanrednog otkaza ugovora o radu radnik nema pravo na otkazni rok.
Dakle, moguće je da otkazni rok traje više od dana predviđenih Zakonom o radu. Za vrijeme trajanja otkaznog roka radnik ima sva prava iz radnog odnosa, pa tako i naknadu za minuli radni staž.
Također, u tom periodu radnik u cijelosti ostvaruje svoju bruto plaću i ima pravo na sve beneficije, bez obzira da li ga poslodavac oslobodio obaveze da dolazi na posao.
Pravna pomoć za radno pravo
Treba Vam pravnu pomoć oko radnog prava, obratite nam se s povjerenjem.
1 Prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet u Zagrebu i Organizator, Zagreb 2007. godine, str. 375, detaljno pojašnjenje važnosti navedenog pitanja za poslodavce odnosno radnike vidjeti u poglavlju 10.
Prestanak ugovora o radu citiranog djela, isto tako i Iva Kocijan u stručnom članku „Otkaz ugovora o radu“ , RADNO PRAVO, izdanje od rujna 2006. godine navodi da je uređenje otkaza ugovora o radu ključno pitanje sustava radnih odnosa
2 ibid, str. 376-377.
3 Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08)
4 Prof.dr.sc. Željko Potočnjak, op.cit. str. 377