Prometna nesreća
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, prometna nesreća je događaj na cesti izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili je u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je njome izazvana materijalna šteta. Ovim člankom objasniti ćemo kada oštećenik uz podnošenje odštetnog zahtjeva osiguravajućem društvu, te koji uvjeti trebaju biti zadovoljeni da se nadležnom sudu podnese privatna tužba za prometnu nesreću.
Lakša i teža prometna nesreća
Dakle, lakša prometna nesreća je ona u kojoj je nastala materijalna šteta na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći ili na objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. U težoj prometnoj nesreći netko je izgubio život ili je ozlijeđen te je obveza oštećenika da prijavi štetu društvu koji se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti radi naknade štete.
Odgovornost u slučaju prometne nesreće
Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu propisana je obveza osiguranja vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.
Prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu, vlasnik vozila sklapa ugovor o osiguranju sa osigurateljem kojem se obvezuje da će plaćati premiju osiguranja, a osiguratelj se obvezuje da će snositi imovinske posljedice dužnosti naknade štete, odnosno isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj.
Dakle, osigurateljeva obveza na isplatu naknade za štetu ugovorne je naravi jer se unaprijed ugovara uz pretpostavku ispunjenja osiguranog slučaja, odnosno automobilske nesreće u kojoj je nastala šteta.
Privatna tužba za prometnu nesreću i odštetni zahtjev
U slučaju prometne nesreće, oštećenik podnosi odštetni zahtjev društvu za osiguranje kod kojeg je štetnik osiguran od automobilske odgovornosti.
Oštećenik podnosi odštetni zahtjev na posebnom obrascu kojeg može dobiti u svakom društvu za osiguranje, a sadrži podatke o:
– oštećenom vlasniku vozila
– oštećenom vozilu (ako je predmet oštećenja)
– vozaču koji je u trenutku nesreće upravljao oštećenim vozilom
– štetniku, odnosno osobi koja je prouzročila štetu
– prometnoj nesreći
– detaljan opis načina i tijeka prometne nesreće
– skica prometne nesreće
– glavna oštećenja na vozilu
– podaci o ozlijeđenim osobama, ako ih je bilo
Rokovi za odlučivanje o odštetnom zahtjevu
Nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, osiguratelj je obvezan u roku od 60 dana od zaprimanja zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti oštećeniku obrazloženu ponudu za naknadu štete.
U roku od 60 dana od primitka odštetnog zahtjeva, osiguratelj je dužan oštećenoj osobi isplatiti naknadu štete, ili barem nesporni iznos naknade štete u vidu predujma.
Dakle, u navedenom roku, društvo za osiguranje kojem je oštećenik podnio odštetni zahtjev dužan je obaviti procjenu štete na vozilu, te naknaditi materijalnu štetu oštećeniku, poput naknade troškova popravka vozila, troškova prijevoza oštećenog vozila, eventualno umanjene vrijednosti vozila, totalne štete na vozilu i slično.
Naknada neimovinske štete
U slučaju tjelesnih ozljeda ili smrti, oštećena osoba ima pravo i na naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenih fizičkih boli, pretrpljenog straha, duševnih boli zbog invalidnosti, duševnih boli zbog smrti bliskog srodnika i slično.
U slučaju neimovinske štete u postupku pred odgovornim osigurateljem oštećena osoba ima pravo priložiti nalaz i mišljenje neovisnog vještaka kojeg je osobno izabrala.
Međutim, u slučaju teže prometne nesreće, a posebno u slučaju tjelesnih ozljeda ili smrti sudionika prometne nesreće, oštećena osoba uz navedeni odštetni zahtjev društvu može podnijeti sudu privatnu tužbu za prometnu nesreću.
Privatna tužba za prometnu nesreću
Privatna tužba za prometnu nesreću mora biti u pisanom obliku, razumljiva i mora sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njime moglo postupati.
Sukladno Zakonu o parničnom postupku, privatna tužba za prometnu nesreću mora sadržavati:
– oznaku suda,
– ime, prebivalište, odnosno boravište oštećenika i štetnika, njihovih zakonskih zastupnika i
punomoćnika, ako ih imaju,
– osobni identifikacijski broj oštećenika i štetnika
– predmet spora,
– sadržaj izjave te
– potpis podnositelja.
Privatna tužba za prometnu nesreću i tužbeni zahtjev
Uz navedene podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev te dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
Dakle, privatna tužba za prometnu nesreću treba sadržavati detaljne podatke o prometnoj nesreći, podatke o oštećenju na vozilu te podatke o ozlijeđenim ili umrlim osobama, ako ih je bilo.
Oštećenik tužbom može zahtijevati naknadu imovinske (materijalne) i neimovinske (nematerijalne) štete.
Postoji li potreba oštećeniku da uz odštetni zahtjev osiguravajućem društvu podnese tužbu za naknadu štete sudu?
Danas u osiguravajućim društvima rade stručnjaci raznih profila kao što su liječnici, pravnici, matematičari i slično koji su u mogućnosti u vrlo kratkom roku riješiti svaki pa i najkompliciraniji odštetni zahtjev te pravično naknaditi imovinsku i neimovinsku štetu oštećeniku.
Stoga se skup i dugotrajan sudski postupak ponekad i ne isplati i nikome nije u interesu.
Treba Vam odvjetnik za odštete, obratite nam se s povjerenjem.
