Bili ste na razgovoru za posao te Vas je potencijalni poslodavac pitao koliko godina radnog staža imate? Iako ste u životopisu naveli kako ste dio radnog iskustva stekli kroz studentski ili kakav drugi posao, kao odgovor na pitanje koliko godina radnog staža imate, moguće je da ste ostali zbunjeni, uglavnom zato jer je sinonim za radno iskustvo – radni staž, a što je djelomično točno.
Stoga, kako poslovi koji spadaju u radni staž (odnosno, poslovi koji su evidentirani u radnoj knjižici) zaista čine dio radnog iskustva, u nastavku ovoga članka saznajte što je radni staž odnosno mirovinski staž a što je radno iskustvo i kako su ti pojmovi određeni propisima u Republici Hrvatskoj.
Što ulazi pod pojam radno iskustvo?
S obzirom da za zasnivanje radnog odnosa poslodavci od kandidata zahtijevaju da ispunjavaju tražene uvjete, a među kojima je i radni staž ili radno iskustvo ističemo da, iako se pojmovi radni staž i radno iskustvo u praksi često izjednačavaju, to nisu istoznačni pojmovi jer se radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok radni staž možete ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.
Tako se radno iskustvo može steći volontiranjem, obavljanjem studentskih poslova, honorarnih poslova, stručnim osposobljavanjem, obavljanjem jednokratnih projekta na kojima ste sudjelovali ili ‘fuš’ koje ste radili povrh svog ‘redovnog’ posla i slično, te je u tim slučajevima dobro od poslodavca za koga je navedeni posao obavljen zatražiti preporuku u kojoj bi bilo preporučljivo navesti vrstu poslova koji su tim oblikom rada obavljani i vrijeme u kojem su obavljani.
Stoga, imajte na umu da samo navođenje u životopisu da ste dio radnog iskustva stekli kroz studentski ili kakav drugi posao, to još uvijek nije dovoljan dokaz da imate radno iskustvo jer ste teoretski mogli izmisliti taj podatak, pa je preporučljivo da, po završetku svog angažmana obavezno zatražite preporuku poslodavca, odnosno tvrtke u kojoj ste stekli radno iskustvo i priložite je kao dokaz u natječajnoj dokumentaciji.
Što ulazi u pojam radni staž?
Za razliku od pojma radno iskustvo koje je širi pojam jer obuhvaća sve poslove koje ste ikada u životu radili, pa tako i radni staž, radni staž je pojam koji se usko veže uz radno iskustvo evidentirano u radnoj knjižici.
Dakle, za razliku od radnog iskustva stečenog na prethodno opisan način, radno iskustvo evidentirano u vašoj radnoj knjižici čini vaš radni staž i podrazumijeva da ste s poslodavcem sklopili Ugovor o radu koji može biti sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme, ali mora postojati. Objašnjenja radi, radna knjižica je nepobitan dokaz vašeg radnog iskustva i u tome je njezina prednost.
Međutim, valja istaknuti kako je činjenica da postoje ljudi koji imaju i po deset godina radnog iskustva, iako pritom nemaju ni jedan dan radnog staža.
Koji propisi uređuju pojam radni staž?
Iako se ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa često veže uz uvjet radnog staža, valja istaknuti kako Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) kao opći propis o radnim odnosima ne definira pojam radnog staža, odnosno postojanje i opseg niti jednog prava iz radnog odnosa ne uvjetuje se određenom dužinom ukupnog radnog staža, već se za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa utvrđuje kao uvjet samo određeno trajanje radnog odnosa, trajanje ugovora o radu ili neprekidni rad za poslodavca kod kojeg je radnik u radnom odnosu i slično. Primjerice, otpremnina se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s istim poslodavcem.
S druge strane, kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu propisuje se da radnici ostvaruju određeno pravo za godine radnog staža. Tako je npr. propisano i pravo na uvećanje plaće za 0,50% za svaku navršenu godinu radnog staža kao i pravo na dodatne dane godišnjeg odmora za određeni broj godina radnog staža.
Drugi je primjer Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 112/17 – 66/20) koji u čl. 7. st. 2. ističe „kao neprekinuti rad odnosno radni staž smatrat će se rad ostvaren u državnim tijelima, javnim službama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave između kojeg nije bilo prekida dužeg od osam dana.“. Treći je primjer Kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 128/17 – 66/20), za razliku od navedenog Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ne koristi pojam radnog staža već samo pojam staža. Tako u čl. 48. propisuje da se „Kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca.“ 
Kako se tumači pojam što je ukupni radni staž?
Iz prethodnih odredba može se zaključiti da je pravilo da javni sektor u većini slučajeva kao uvjet za prijam u radni odnos zahtijeva određeni radni staž dok privatni sektor daje prednost radnom iskustvu.
Kao tumačenje pojma što je ukupni radni staž treba dati donositelj akta kojim je taj staž određen kao kriterij za opseg ostvarivanje nekog prava. Tako bi tumačenje toga pojma predviđenog pravilnikom o radu trebao dati poslodavac. Ako se radi o kolektivnom ugovoru, tumačenje tog prava (dakle i radnog staža, ako je sadržan ugovorom) daje zajedničko tijelo predviđeno tim ugovorom za njegovo tumačenje.
Budući da propisima o radnim odnosima nije propisano niti jedno pravo uvjetovano trajanjem radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku priznati samo ono pravo na koje ga izričito obvezuje ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor.
Kako možete doći do potvrde o radnom stažu radi prijave na natječaj za posao?
Na službenim stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stoji da kao ukoliko ste korisnik usluge e-Građani možete koristiti elektroničke usluge HZMO-a, i to, između ostalog, elektronički zapis o radnopravnom statusu (zamjena za radnu knjižicu) i e-potvrdu o stažu i plaći koji su sadržajno različiti.
Stoga, ukoliko zatražite izdavanje elektroničkog zapisa o Vašem radnopravnom statusu, dobiti ćete sve prijavno-odjavne podatke evidentirane u bazama podataka HZMO-a, dakle sva razdoblja u kojima ste bili u obveznom osiguranju. Izdavanje navedenog zapisa možete zatražiti jedanput dnevno, a dobivenu potvrdu možete ispisati u potrebnom broju primjeraka. Tako izdana potvrda ima istu pravnu snagu kao i potvrda izdana na šalteru HZMO-a.
Mirovinski staž
Zbog čestog nerazumijevanja u praksi, potrebno je objasniti što se podrazumijeva pod pojmom mirovinski staž. Za razliku od radnog staža, mirovinski je staž definiran Zakonom o mirovinskom osiguranju kao skupni naziv za razdoblja provedena u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju (staž osiguranja) i razdoblja provedenih izvan osiguranja koja se pod određenim uvjetima priznaju u mirovinski staž (posebni staž).
Prema Zakonu, na temelju mirovinskog staža se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, poput prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, najnižu mirovinu, osnovnu mirovinu te ostala prava predviđena Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Za razliku od saznanja o podacima o Vašem radnom stažu, ukoliko želite saznati podatke o mirovinskom stažu možete podnijeti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zahtjev za izdavanje potvrde o stažu.
Važno je istaknuti kako je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dodao u sustav e-Građani četiri e-potvrde iz mirovinskog sustava namijenjene fizičkim osobama potpuno besplatno. Te potvrde jesu:
– potvrda o stažu i plaći (PONA),
– obavijesti o ostvarenom drugom dohotku (DOHA),
– potvrda da osoba je/nije korisnik prava iz mirovinskog osiguranja
– potvrda o isplaćenom doplatku za djecu (PIDD).
Važno je istaknuti kako radno iskustvo i staž mirovinskog osiguranja nije moguće izjednačiti jer osoba koja ima sklopljen ugovor o radu na 20 sati tjedno za godinu dana obavljanja tih poslova steći će radno iskustvo od godinu dana, dok će u isto vrijeme za to razdoblje ostvariti staž mirovinskog osiguranja od svega 6 mjeseci.
Treba Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
