Nakon rastave braka roditelji najviše brinu hoće li razdvajanje dugoročno i negativno utjecati na psiho-emocionalnu dobrobit njihove djece. Rezultati su pokazali da je za dijete najbolje kada provodi pola vremena u mjesecu s jednim, a pola vremena s drugim roditeljem jer kada roditelji imaju zajedničko i jednako podijeljeno skrbništvo djeca pokazuju manje negativnih psiholoških simptoma i problema u ponašanju od djece koja nakon razvoda žive samo s jednim roditeljem ili pretežno s jednim roditeljem. Rastava braka i skrbništvo nad djetetom može biti, dakle, uspostavljeno na način da roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb ili jedan roditelj može samostalno ostvarivati roditeljsku skrb, a što ćemo Vam objasniti u nastavku ovoga članka.
Kako rastava braka roditelja utječe na djecu?
U procesu rastave braka, uvijek je važno da roditelji koji su u procesu rastave imaju na umu dobrobit svog djeteta i činjenicu da dijete jednako voli oba roditelja i želi vrijeme provoditi sa svakim roditeljem. Isto tako, važno je da roditelji djetetu objasne što će se dogoditi i što može očekivati nakon njihove rastave, odnosno da rade na tome da se djetetu što manje mijenja rutina. To je važno jer kada su roditelji složni oko svih važnih odluka tijekom postupka rastave braka, kao što su odgoj, briga, njega i skrb, odnosno kada roditelji žele ravnopravno preuzeti odgovornost, tada se djeca osjećaju sigurnije.
Dakle, sukladno svemu navedenom, budući da roditelji predlažu prilikom podnošenja prijedloga za sporazumni razvod braka ili tužbe kakvo će biti skrbništvo nad djecom nakon razvoda braka, najvažnije je da imaju na umu da potrebe djeteta stave na prvo mjesto te da djecu pripreme na promjene koje će uslijediti nakon razvoda braka.
Rastava braka i skrbništvo nad djetetom – Sklapanje i prestanak braka
Brak je ustavno, zakonski i društveno uređena zajednica između jednog muškarca i jedne žene. Postupak sklapanja i prestanka braka uređuje Obiteljski zakon (NN 98/19).
U Republici Hrvatskoj brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku. S druge strane, bez obzira na oblik u kojemu je sklopljen, brak prestaje smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. Brak prestaje poništajem ili razvodom kad odluka suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna.
Rastava braka
Sukladno odredbama Obiteljskog zakona, rastavu braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna druga prijedlogom za sporazumni razvod braka. Iznimka je da muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene sve dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. Osim navedenog, ističemo da pravo na tužbu radi rastave braka, odnosno prijedlog za sporazumni razvod braka ima i osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja. U tom slučaju sud odlučuje hoće li dopustiti toj osobi poduzimanje daljnjih radnji u postupku.
Rastava braka i skrbništvo nad djetetom koje predlažu bračni drugovi na temelju zahtjeva za sporazumni razvod braka
Sukladno Obiteljskom zakonu, ako oba bračna druga predlažu sporazumnu rastavu braka, izvanparnični postupak pokreću podnošenjem prijedloga za sporazumni razvod braka općinskom sudu na čijem su području imali posljednje zajedničko prebivalište.
Sa jedne strane, ako bračni drugovi nisu imali zajedničko maloljetno dijete, na temelju podnesenog prijedloga za sporazumni razvod braka, sud bi brak razveo ako bi utvrdio da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili ako bi od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.
S druge strane, ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, dužni su uz prijedlog za sporazumni razvod braka podnijeti izvješće o obveznom savjetovanju ne starije od 6 mjeseci i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. S obzirom da se upravo u planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi bračni drugovi dogovaraju na koji će način ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, u nastavku je potrebno objasniti što sve bračni drugovi mogu u planu odrediti.
Rastava braka i skrbništvo nad djetetom – Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
Sukladno Obiteljskom zakonu, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.
Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji moraju detaljno urediti:
1) mjesto i adresa djetetova stanovanja.
2) vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja,
3) načinu razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete,
4) visini uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
5) načinu na koji će rješavati buduća sporna pitanja.
6) mogu urediti i druga pitanja ostvarivanja roditeljske skrbi za koja smatraju da su bitna za dijete, odnosno o kojima su roditelji dužni odlučivati sporazumno, a za koja se smatra da je drugi roditelj dao suglasnost.
Važno je istaknuti da su roditelji dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati u skladu s djetetovom dobrobiti.
Odobravanje i promjena plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
Obiteljski zakon dalje navodi da kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja te odobravanja. Važno je istaknuti da takav plan stječe svojstvo ovršne isprave postupkom ovjere i odobrenjem suda.
Uz navedeno, takav se plan može mijenjati u skladu s dobi i zrelošću djeteta ili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti.
Rastava braka i skrbništvo nad djetetom koje predlaže bračni drug tužbom za razvod braka
Obiteljski zakon propisuje da ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, uz tužbu radi razvoda braka, bračni drug koji se želi razvesti, dužan je priložiti izvješće o obveznom savjetovanju i dokaz o sudjelovanju na prvom sastanku obiteljske medijacije. Isto tako, ukoliko povodom tužbe bračni drug nije predložio s kojim će roditeljem dijete stanovati i način na koji će se ostvarivati roditeljska skrb, kako će se ostvarivati osobni odnosi djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visinu uzdržavanja djeteta, sud će po službenoj dužnosti odlučiti o tim pitanjima.
Rastava braka i skrbništvo nad djetetom – Zajednička roditeljska skrb
S obzirom da, sukladno Obiteljskom zakonu, roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, onaj roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom.
Dakle, rastava braka i skrbništvo nad djetetom roditelji uređuju sporazumno planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, odnosno odlukom suda koja se temelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
U tom pogledu ističemo da kad roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i suglasnosti dužni su donijeti sporazumno. Takve se odluke odnose na zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta, zastupanje u vezi s vrjednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta. Uz to, odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski postupci ili liječenje te izbor škole za koje odluke se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost.
Prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi roditelji su dužni sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.
Samostalna roditeljska skrb
Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka.
Dakle, roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom, sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.
Sukladno Obiteljskom zakonu, kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja. Bitna osobna prava odnose se na promjenu djetetova osobnog imena, promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjenu vjerske pripadnosti.
Međutim, važno je istaknuti da bez obzira na to ostvaruju li roditelji roditeljsku skrb zajednički ili samostalno, isti imaju pravo samostalno donositi svakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi kod jednoga od njih.
Treba Vam odvjetnik za skrbništvo ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
