Postoje dvije vrste otkaza radnog odnosa: redoviti i izvanredni otkaz. Budući da je osnovna razlika postojanje prava na otkazni rok kod redovitog otkaza, ovim ćemo člankom objasniti razloge za redoviti otkaz ugovora o radu, te objasniti ima li radnik pravo na redoviti otkaz ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu
Otkaz ugovora o radu je jednostrano očitovanje volje poslodavca ili radnika kojim on izražava svoju namjeru da ugovor o radu okonča bez pregovaranja sa drugom stranom ugovora. Nakon što jedna strana takvo očitovanje dostavi drugoj stranci, dovest će do prestanka ugovora o radu.
Razlozi za redoviti otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
Prema Zakonu o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19) poslodavac može otkazati ugovor o radu redovitim otkazom, uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučajevima:
1) ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
2) ako radnik nije u mogućnost da uredno obavlja svoje obveze iz radnog odnosa zbog njegovih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
3) ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
4) ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Redoviti otkaz ugovora o radu kao poslovno uvjetovani otkaz
Prema odredbama Zakona o radu, poslovno uvjetovani otkaz je dopušten ukoliko poslodavac koji zapošljava više od dvadeset radnika ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima, odnosno ne može ga obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima, te ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazova ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima.
Međutim, pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Važno je napomenuti da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Međutim, ako bi u navedenom roku nastala potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Redoviti otkaz ugovora o radu kao osobno uvjetovani otkaz
Kod osobno uvjetovanog otkaza radi se o otkazu bez krivnje radnika, dakle samo na temelju objektivne činjenice da radnik zbog trajnih osobina ili sposobnosti ne može uredno izvršavati svoje obveze. Takvi bi bili slučajevi kada se kod radnika utvrdi profesionalna nesposobnost za rad koja ima za posljedicu trajnu promjenu njegovih sposobnosti, te radnik ne bi mogao obavljati povjerene mu poslove, a poslodavac nema bi bio u mogućnosti ponuditi mu drugo radno mjesto ili ga obrazovati za druge poslove.
Isto tako, opravdani razlog za osobno uvjetovani otkaz bio bi kada bi poslodavac utvrdio da radnik nema potrebno znanje ili nije sposoban obavljati ugovorene poslove za koje je sklopio ugovor o radu unatoč svom zalaganju odnosno kada drugi radnici koji rade na istim poslovima ostvaruju značajno bolje rezultate.
Međutim, kao i kod redovitog otkaza ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i kod ove vrste otkaza pri samom otkazivanju ugovora potrebno je voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama koje uzdržavanja koje radnik ima te o mogućnostima zapošljavanja radnika na nekom drugom radnom mjestu.
Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Ukoliko bi radnik kršio obveze iz radnog odnosa, primjerice zapostavljao bi obveze iz ugovora o radu, kasnio bi na posao bez opravdanog razloga, došao bi na posao u pijanom stanju ili pod utjecajem droge, uzrokovao materijalnu štetu na imovini poslodavca i slično,
poslodavac bi mu mogao otkazati ugovor o radu.
Međutim, prije redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i ukazati na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza. Isto tako, dužan je radniku omogućiti da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
Otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu
S obzirom na to da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad, kao uvjet nastavka radnog odnosa, nezadovoljavanje radnika na istom predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Važno je napomenuti da prema Zakonu o radu probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci.
Obveze poslodavca pri redovitom otkazu ugovora o radu
Ukoliko poslodavac otkazuje ugovor o radu iz prethodno navedenih razloga, propisana je njegova obveza da otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, mora biti obrazložen i dostavljen radniku na kojeg se odnosi.
Danom dostave otkaza, radniku počinje teći otkazni rok koji je uvjetovan duljinom trajanja radnog odnosa, a utvrđen je Zakonom o radu (varira između dva tjedna za osobe koje su radile kraće od godinu dana do tri mjeseca za osobe čiji je radni odnos trajao 20 uzastopnih godina). Kod otkaza zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otkazni rok ja najmanje sedam dana.
Važno je napomenuti da je za vrijeme otkaznog roka, poslodavac dužan radniku plaćati naknadu plaće, omogućiti mu korištenje godišnjeg odmora ili mu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, te mu isplatiti otpremninu ukoliko na nju ima pravo.
Ima li radnik pravo na redoviti otkaz ugovora o radu?
Prema odredbama Zakona o radu, radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog.
Dakle, radnik može redovito otkazati ugovor o radu u svako doba, ne navodeći za to razloge.
Međutim, ukoliko otkaže ugovorni odnos, otkazni rok za njega uvijek iznosi 30 dana, bez obzira na trajanje radnog odnosa.
Treba Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
