Revizija kao izvanredni pravni lijek regulirana je Zakonom o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) . Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019. godine došlo je to promjena u uređenju revizije. Nove se odredbe o reviziji primjenjuju na sve postupke u kojima je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019. te će se u nastavku članak uglavnom orijentirati na aktualno uređenje revizije. Cilj reforme revizije bio je omogućiti Vrhovnom sudu, kao najvišem sudu u državi, da ostvari svoju ustavnu zadaću, odnosno da osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Revizija i novo uređenje revizijskog postupka
Vrhovni sud kao najviši sud u državi, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Da bi Vrhovni sud mogao ostvarivati svoju zadaću koja mu je propisana Ustavom Republike Hrvatske, došlo je to promjena u uređenju revizije koji je uglavnom inspiriran slovenskim uređenjem.
Novi je revizijski postupak uređen tako da je stranka najprije dužna podnijeti Vrhovnom sudu prijedlog za dopuštenje revizije, pa tek ako Vrhovni sud ocjeni da je u prijedlogu navedeno pravno pitanje važno za odluku u sporu, ali i za osiguranje jedinstvenosti u primjeni prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, stranka će biti ovlaštena podnijeti reviziju. Naime, želi li stranka inicirati odlučivanje Vrhovnoga suda, ista je dužna najprije u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske presude podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije. Nakon što eventualno Vrhovni sud dopusti podnošenje revizije, stranka ima dodatni rok od 30 dana od dostave rješenja Vrhovnog suda da podnese reviziju.
Dakle, u revizijskom se postupku podnose dva podneska- prijedlog za dopuštenje revizije i revizija. Svrha podnošenja ta dva sadržajno različita podneska je da se Vrhovni sud jasnije usredotoči najprije na odluku o dopuštenosti, a tek poslije u znatno manjem broju predmeta, na odluku o osnovanosti revizije.
Prijedlog za dopuštenje revizije- zbog čega se može podnijeti
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti zbog pravnog pitanja koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Prijedlog za dopuštenje revizije mora sadržavati: osim podataka koje mora imati svaki podnesak, oznaku presude protiv koje se podnosi, određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg stranka predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, razloge zbog kojih stranka smatra da pravno pitanje iz točke važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi te konačno potpis podnositelja prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka nije ovlaštena iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze ako se oni ne odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje se odnosi postavljeno pravno pitanje važno za odluku u sporu.
Prijedlog za dopuštenje revizije- kada je isključena mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije?
Zakonom o parničnom postupku je u određenim slučajevima izrijekom isključena mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije. Prijedlog za dopuštenje revizije se ne može podnijeti zbog postupovnopravnog pitanja koje se odnosi na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o relativnoj nadležnosti i ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica.
Također, vrlo je važno napomenuti da pravno pitanje koje postavlja revident mora biti točno i određeno naznačeno, odnosno pravno pitanje mora u toj mjeri individualizirano da sud nema nikakve dvojbe o tome što zapravo revident pita. Nadalje, prijedlog za dopuštenje revizije ne može se podnijeti ni zbog postupovnopravnih pitanja koja se odnose na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o saslušanju stranaka, o pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te da prati tijek postupka na svom jeziku, o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju stranaka, o javnosti glavne rasprave, o formi i sadržaju presude i o prekoračenju tužbenog zahtjeva ako podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije zbog tih povreda nije žalbom pobijao prvostupanjsku presudu. Ipak, zbog tih će postupovnopravnih pitanja moći podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije ako su povrede na koje se ta pitanja odnose učinjene tek u drugostupanjskom postupku.
Također, važno je spomenuti da se prijedlog za dopuštenje revizije ne može se s uspjehom podnijeti ni zbog materijalnopravnog pitanja koje se odnosi na troškove postupka ako podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije nije odluku o troškovima pobijao već i žalbom.
Prijedlog za dopuštenje revizije- tko je ovlašten podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije?
Prijedlog za dopuštanje revizije za stranku je u pravilu ovlašten podnijeti samo odvjetnik. Iznimno su ovlašteni podnijeti stranka ili njezin opunomoćenik koji nije odvjetnik, ali samo ako imaju položen pravosudni ispit. U tom slučaju prijedlogu za dopuštenje revizije treba biti priložen i dokaz da stranka ili njezin opunomoćenik imaju položen pravosudni ispit. Može ga se priložiti i naknadno, najkasnije do isteka roka za podnošenje prijedloga.
Podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije prvostupanjskom sudu
Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se prvostupanjskom sudu koji je donio presudu, nakon čega taj sud ispituje je li prijedlog za dopuštenje revizije pravodoban, potpun i dopušten. Primjerak prijedloga za dopuštenje revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30 dana od dostave prijedloga podnijeti tom sudu odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
Nakon primitka odgovora na prijedlog, odnosno nakon isteka roka za odgovor sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će prijedlog za dopuštenje revizije i odgovor, ako je podnesen, revizijskom sudu zajedno sa spisom cijelog predmeta. Nakon toga će Vrhovni sud u vijeću od sri suca odlučivati o dopuštenosti revizije na temelju podnesenog prijedloga.
Vrhovni sud odlučuje o dopuštenosti revizije
Vrhovni sud odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštanje revizije u vijeću od tri suca. Vrhovni sud dopustit će reviziju samo ako je riječ o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U rješenju kojim dopušta reviziju mora navesti u kojem dijelu i u odnosu na koje određeno pravno pitanje dopušta podnošenje revizije.
Revizija i rokovi za podnošenje
Stranka je ovlaštena podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude u roku od 30 dana od dostave odluke Vrhovnog suda o dopuštenosti revizije. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu i po sadržaju je bitno različita od prijedloga za dopuštanje revizije. Revizija treba sadržavati, osim podataka koje mora imati svaki podnesak i oznaku presude protiv koje se podnosi, obrazložene razloge zbog kojih je podnesena i potpis podnositelja prijedloga. Vrhovni sud dopustit će reviziju o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito ako je riječ o pravnom pitanju:
a) o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda
b) o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena
c) o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena
d) o kojem je revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije – trebalo preispitati sudsku praksu
Bitno je naglasiti da reviziju za stranku podnose odvjetnici koji bi trebali detaljnom argumentacijom pravnog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena uvjeriti Vrhovni sud da prihvati reviziju. Prvostupanjski sud s revizijom postupa jednako kao i s prijedlogom za dopuštanje revizije. Reviziju će zajedno sa odgovorom ako je podnesen dostaviti na Vrhovni sud, on o njoj odlučuje u vijeću od pet sudaca.
Ovlasti Vrhovnog suda kada ispituje pobijanu presudu
Vrhovni sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
Odbit će reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. S druge strane, ako ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđen, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje. Istu odluku može donijeti ako utvrdi da je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi pravno pitanje zbog kojega je dopuštena. Takvu odluku Vrhovni sud izravno dostavlja prvostupanjskom sudu, a primjerak i drugostupanjskom sudu.
Kada se može podnijeti revizija bez dopuštenja Vrhovnog suda
Zaključno je važno napomenuti da je reviziju ex lege, dakle bez posebnog dopuštenja Vrhovnog suda, moguće podnijeti u statusnim radnim sporovima, primjerice u sporovima o postojanju ili prestanku ugovora o radu, te utvrđenju postojanja radnog odnosa.
Nadalje, u sporovima o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, u sporovima u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije i u povodu tužbu radi objave ispravka informacije također je moguće podnijeti reviziju bez prethodnog podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije. U tim je sporovima stranka ovlaštena podnijeti reviziju u roku od 30 dana od dostave drugostupanjske odluke, dakle bez prethodnog podnošenja prijedloga za dopuštanje revizije Vrhovnom sudu i to zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Razmišljate li podnijeti reviziju ili Vam treba pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
