Odlučili ste se useliti ili preseliti u novi stan ili kuću, imate puno stvari za prenijeti, osam sati ste na poslu, a ostatak slobodnog vremena jedva stignete preseliti dio stvari. Ako Vas zanima imate li pravo i da li vam prema zakonu „pripadaju“ slobodni dani za preseljenje, nastavite čitati članak koji slijedi.
Slobodni dani za preseljenje su nešto čemu teži svaki radnik ukoliko se nađe u toj situaciji.
Što se tiče obveza na radu, radnik je obvezan, prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Slobodni dani za preseljenje i pravo radnika na plaćeni dopust
Sukladno Zakonu o radu (NN 149/09, 61/11, 73/13, 93/14, 127/17, 98/19), radnik ima pravo tijekom kalendarske godine na plaćeni dopust od ukupno sedam radnih dana, ako drugačije nije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle, Zakon propisuje samo okvirna prava u vezi navedenoga instituta koja se razrađuju spomenutim pravnim izvorima.
Sedam radnih dana može se iskoristiti za važne osobne potrebe, osobito u vezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću užeg člana obitelji. Zakon taksativno ne navodi slučajeve važnih potreba, dakle Zakonom nije točno redoslijedom propisano koje situacije spadaju u važne osobne potrebe.
Pod «članom uže obitelji» zakon podrazumijeva supruga, srodnike po krvi u pravoj liniji i njihove supružnike, braću i sestre, pastorčad i posvojenike, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuha i maćehu, posvojitelja i osobu koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osobu koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
Nadalje, radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Više o plaćenom dopustu možete pronaću u članku o plaćenom dopustu za rođenje djeteta.
Također i radnici – dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s osnova dobrovoljnog darivanja krvi, koji se ostvaruje tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.
Pravo radnika na neplaćeni dopust
Osim plaćenog, radnik može dobiti i neplaćeni dopust, temeljem kojeg poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako Zakonom nije drukčije određeno.
Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust radniku se ne prekida radni odnos, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. To konkretno znači da se sadržaj radnog odnosa faktično ne ostvaruje, odnosno da se za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu stjecati prava niti nastati obveze iz radnog odnosa. Međutim, mirovanje radnog odnosa uključuje zadržavanje postojećih prava i obveza iz vremena koja su prethodila mirovanju te nastavak ostvarenja prava i obveza iz radnog odnosa nakon isteka mirovanja.
U koju vrstu dopusta ulazi preseljenje
Naime, ukoliko pravnim izvorima nisu razrađeni slučajevi prava na plaćeni dopust, radnik bi prema odredbama Zakona o radu ostvario to pravo samo za one slučajeve nabrojene u Zakonu kao pravo na plaćeni dopust, a ne i za neke druge slučajeve. No, navedeno ne priječi poslodavca da radniku prizna to pravo i u slučaju selidbe, no, Zakon ga na to ne obvezuje.
Slobodni dani za preseljenje
Proizlazi da Zakon o radu ne jamči radnicima pravo na neplaćeni dopust. Važno je naglasiti da se tu radi o mogućnosti koju radnik može koristiti samo ukoliko poslodavac to odobri. Za razliku od instituta plaćenog dopusta Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih se može odobriti neplaćeni dopust, kao što nisu propisana niti vremenska ograničenja trajanja, pa neplaćeni dopust može trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac zapravo dogovore. Isto tako neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora dati, već sam poslodavac odlučuje hoće li neplaćeni dopust odobriti ili ne.
Mišljenja smo da ukoliko odredbama kolektivnog ugovora (niti drugog pravnog izvora) nije predviđeno pravo na plaćeni dopust u slučaju selidbe radnika, isto radnik neće ostvariti i po odredbama Zakona o radu.
O plaćenom dopustu za slučaj preseljenja uređeno je kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U Kolektivnom ugovoru za zdravstvo određeno je da radnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju preseljenja dva dana (ako je preseljenje u istom mjestu), odnosno četiri dana ako se seli u drugo mjesto.
Procedura: najavite selidbu u propisanom roku, napisati zahtjev za korištenjem plaćenog dopusta, razlog, adresa gdje ste živjeli i gdje ćete se preseliti, neki dokument ako poslodavac zahtijeva,…
Razgovor s poslodavcem
Kao da preseljenje ne znači dovoljno stresa i planiranja, između toga prirodno zaiskri i profesionalni život. Ali bez panike! Postoji nekoliko načina na koje posao možete učiniti manje stresnim. Čak i ako nema zakonskog prava, to znači da i dalje možete tražiti plaćeni i neplaćeni dopust od svog poslodavca. Pravovremeno razgovarajte s poslodavcem o predstojećem potezu. Možda će ovo odobriti plaćeni dopust. Razgovarajte s radnim kolegama i pitajte može li netko preuzeti vašu smjenu ili vas zamijeniti.
Ako niste mogli komunicirati s poslodavcem, uvijek možete predati dan godišnjeg odmora kako biste selidbu uskladili s poslom. Ne zaboravite početi planirati rano. To je često jedini način da se stvarno oslonite na to da vam odmor odobri na dan kada se želite preseliti i preseliti.
Treba li Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem!
