Za sudski raskid ugovora o radu, točan dan prestanka radnog odnosa na zahtjev radnika određuje sud.
Zakonom o radu nisu pobliže određeni elementi temeljem kojih će sud utvrđivati dan prestanka radnog odnosa te će isključivo sudska praksa pokazati koje i kakve okolnosti se uzimaju u obzir.
Stoga je za sud otvoreni prostor temeljem čega sud može u presudi utvrditi dan prestanka radnog odnosa na neki od datuma počevši od datuma na dan otkazivanja ugovora o radu pa sve do dana zaključenja glavne rasprave 1.
Sudski raskid ugovora o radu – određivanje dana prestanka radnog odnosa
Iz tabele 1. je razvidno da postoji vrlo veliko broj mogućih scenarija i kombinacija u svezi postavljanja zahtjeva za sudskim raskidom ugovora o radu, bilo da je zahtjev dala samo jedna od strana, bilo da postoje dva paralelan zahtjeva, bilo da je istaknut zahtjev jedne od strana, a druga strana je izjavila takav zahtjev u nekom kasnijem periodu tijekom parnice, a
Tabela 1. Prikaz mogućih scenarija u svezi zahtjeva za sudskim raskidom ugovora o radu sve do okončanja glavne rasprave. Najčešću slučajevi u praksi će biti A3 ili C4.
Zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu koji postavlja poslodavac
U svakom slučaju kada je riječ o poslodavcu kao strani koja je izjavila zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu onda je ekonomski oportuno da takav zahtjev poslodavac izjavi na način da zahtjeva sudski raskid ugovora o radu na dan kada je radniku otkazan ugovor o radu.
Naime, isticanje svakog kasnijeg datuma sudskog raskida ili uopće neisticanje takvog datuma za poslodavca samo znači financijske obveze za sva materijalna davanja koja bi trebao platiti radniku kao da je radnik bio u radnom odnosu.
Stoga će poslodavac koji želi raskinuti radi odnos s radnikom, a bilo bi sasvim iluzorno očekivati da to ne želi ukoliko je radniku uručio bilo koju vrstu otkaza ugovora o radu, po primitku tužbe uz odgovor na tužbu istaknuti i protutužbeni zahtjev kojim traži sudski raskid ugovora o radu, a kao dan prestanka radnog odnosa će tražiti dan na koji je radniku otkazao ugovor o radu.
Ukoliko radnik ostane pasivan na takav zahtjev, a to znači da ima namjeru nastaviti radni odnos kod poslodavca jer nije izrazio drukčiju volju, sud će trebati utvrditi dan prestanka radnog odnosa (navedeni dan se ne može konkretno utvrditi unaprijed zbog brojnih okolnosti koje imaju utjecaj na utvrđenje takvog dana – no u slučaju da se radnik namjerava vratiti na posao to će sa najvećom vjerojatnošću biti dan zaključenja glavne rasprave).
Određivanje dana prestanka radnog odnosa pri sudskom raskidu ugovora o radu kroz sudsku praksu
Iz sudske prakse u presudi Revr 115/09-2 VS RH je suđeno da se revizija tuženika i tužitelja odbija čime je potvrđeno da je drugostupanjski sud opravdano izmijenio presudu prvostupanjskog suda i odredio datum sudskog raskida ugovora o radu na zahtjev radnika sa danom zaključenja glavne rasprave.
Iz ove presude nije razvidno temeljem čega je prvostupanjski sud odredio raniji datum sudskog raskida. U presudi Revr 104/09-2 VS RH je isto potvrđen dan prestanka radnog odnosa sa danom zaključenja glavne rasprave.
Presuda VS RH broj Revr 43/08-3 je od izuzetnog značaja s obzirom da pokazuje da je sud ipak vezan zahtjevom radnika, a shodno tome i poslodavca, u svezi određivanja dana prestanka radnog odnosa.
Radi se o tome da su nižestupanjski sudovi ocijenili zahtjev za sudski raskid ugovora osnovanim s tim da su kao dan prestanka radnog odnosa stranaka odredili 20. prosinca 2006., kada je donijeta presuda kojom je utvrđena nedopuštenost otkaza, iako je tužiteljica zahtijevala da se ugovor raskine s ranijim datumom – 1. veljače 2006.
Vrhovni sud i sudski raskid ugovora o radu
Vrhovni sud RH je zauzeo stajalište da u slučaju sudskog raskida ugovora o radu kao dan prestanka radnog odnosa sud može odrediti i dan koji ne odgovara vremenu donošenja presude kojom je utvrđena nedopuštenost otkaza.
Taj dan se određuje prema okolnostima slučaja, a ukoliko je radnik zatražio da se ugovor raskine s određenim danom, kao što je ovdje slučaj, sud nije ovlašten prekoračiti taj zahtjev i odrediti kasniji dan prestanka radnog odnosa.
S obzirom da je tužiteljica zatražila da se ugovor o radu raskine s 1. veljače 2006., a da su kao dan prestanka radnog odnosa sudovi odredili 20. prosinca 2006., utvrđeno je u postupku reviziji postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka jer je presudom prekoračen tužbeni zahtjev.
Vrlo interesantna presuda u smislu određivanja dana prekida radnog odnosa je u predmetu Revr 60/09-2 VS RH, gdje je presuda prvostupanjskog suda donesena 30. travnja 2008. godine, a tužiteljičin je zahtjev za sudski raskid ugovora o radu prihvaćen s danom 18. travnja 2008. godine.
Za zaključiti je da je glavna rasprava bila zaključena 18.04.2008. godine, te da sud nije presudu donio na glavnoj raspravi, već je istu donio i objavio nekoliko dana kasnije, što znači da se dan sudskog raskida ugovora o radu može suditi i na dan donošenja presude.
Sudski raskid ugovora o radu – pravna pomoću u području radnog prava
Potreban Vam je pravni savjet ili zastupanje u području radnog prava obratite nam se s povjerenjem.
1Prof.dr.sc. Željko Potočnjak, op.cit., str. 478., signifikantno je da autori navode „Pri određivanju dana s kojim se raskida ugovor o radu sud može, po našem mišljenju, krećući se u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva, ugovor o radu raskinuti s bilo kojim danom u rasponu od dana davanja nezakonitog otkaza do dana donošenja sudske odluke o raskidu ugovora o radu“. Međutim Zakon o radu (NN 149/09) ne precizira gornje i donje limite određivanja dana prestanka radnog odnosa. Naime, najraniji datum u svezi određivanja dana prestanka radnog odnosa može biti dan nakon otkazivanja ugovora o radu. Međutim nigdje u zakonskom tekstu nije određeno da najkasniji dan treba biti dan donošenja sudske odluke. Stoga je otvoreno pitanje zašto ne bi dan prestanka radnog odnosa ne bi mogao biti i dan nakon zaključenja glavne rasprave
