Tužba u upravnom sporu

Odvjetnik za upravnu tužbu
Upravni postupci i upravni sporovi stu 30, 2020

 

Zakon o upravnim sporovima propisuje kako se podnosi tužba u upravnom sporu. Tužba se podnosi nakon što je o određenom pravu ili obvezi stranke već raspravljano u upravnom postupku. Primjerice, podnosi se nakon što je stranka na prvostupanjsko rješenje javnopravnog tijela uložila žalbu, te je o žalbi i odlučeno (uz iznimku upravnog postupka u kojem se nakon donošenja prvostupanjskog rješenja odmah pokreće upravni spor).

Stoga se tužba u upravnom sporu ne može izjednačavati s tužbom u građansko-pravnom smislu, već tužba u upravnom sporu predstavlja u stvari pravni lijek, a i prema ustaljenoj praksi Europskog suda za ljudska prava, spor protiv javnopravnog tijela počinje podnošenjem žalbe u upravnom postupku.

Postupak podnošenja tužbe u upravnom sporu propisan je Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 29/17). Stoga ćemo ovim člankom objasniti tužbeni zahtjev i sadržaj tužbe, te kome se predaje i koji je rok da se podnese tužba u upravnom sporu.

Odvjetnik za upravnu tužbu

 

Tužba u upravnom sporu – tužbeni zahtjev

Iz Zakona o upravnim sporovima proizlazi da se upravni spor pokreće tužbom. Spor se može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita.

Tužitelj tužbom može zahtijevati sljedeće:

1)poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedinačne odluke,

2) donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku,

3) postupanje koje je tuženik sukladno propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti,

4) oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.

U slučaju 1. i 2., tužbom se može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke.

Osim navedenog glavnog zahtjeva, tužbom se može zahtijevati povrat stvari i naknada štete koju je počinio tuženik.

Tužba u upravnom sporu i njezin sadržaj

Tužba u upravnom sporu mora biti razumljiva i obvezno mora sadržavati sljedeće:

– naziv suda kojem se podnosi,

– osobno ime, odnosno naziv i adresu tužitelja,

– naziv tuženika,

– oznaku osporavane pojedinačne odluke ili upravnog ugovora, odnosno opis postupanja ili obveze izvršenje kojih se zahtijeva,

– tužbeni zahtjev,

– opseg osporavanja pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog ugovora,

– razloge za pokretanje spora glede glavne stvari i sporednih traženja,

– činjenice i dokaze na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev,

– potpis tužitelja.

Ako se u sporu traži povrat stvari ili naknada štete, zahtjev u svezi sa stvarima i visinom pretrpljene štete mora biti sadržan u tužbi.

Rok za podnošenje tužbe

Tužba u upravnom sporu podnosi se nadležnom sudu u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje. Međutim, pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku, tužba se podnosi sudu najranije osam dana nakon proteka propisanog roka. Iznimno, ako pojedinačna odluka nije dostavljena stranci sukladno propisanim pravilima o dostavi, tužba se može podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku, a najkasnije pet godina.

Isto tako, ako pojedinačna odluka u uputi o pravnom lijeku sadržava dulji rok za pokretanje spora od roka propisanog zakonom, tužba se može podnijeti u roku navedenom u uputi o pravnom lijeku.

Tužba u upravnom sporu – Predaja tužbe

Tužba u upravnom sporu predaje se nadležnom sudu neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički. Spor se smatra pokrenutim danom predaje tužbe sudu.

Kad je tužba upućena poštom preporučeno ili predana ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje sudu. S druge strane, tužba dostavljena elektronički smatra se predanom u trenutku kad je zabilježena na poslužitelju za slanje elektroničkih poruka. Takva tužba treba biti ovjerena elektroničkim potpisom sukladno zakonu. Sud će bez odgode elektroničkim putem pošiljatelju potvrditi primitak tužbe.

Isto tako, smatra se da je tužba podnesena u roku i kad je u roku predana nenadležnom sudu ili tuženiku.

Važno je napomenuti da je za rješavanje u sporu mjesno nadležan upravni sud na području kojeg tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drukčije propisano. Ako tužitelj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na području kojeg tužitelj ima boravište.

Postupanje suda nakon primitka tužbe

Nakon primitka tužbe sud ispituje nadležnost za postupanje po tužbi, urednost tužbe te postojanje pretpostavki za vođenje spora.

Sud ocjenjuje nadležnost prema podacima iz tužbe i činjenicama koje su mu poznate, a ako utvrdi da je nadležan drugi sud, rješenjem će se oglasiti nenadležnim, ustupit će tužbu nadležnom sudu i o tome će obavijestiti podnositelja.

Prilikom ocjenjivanja urednosti tužbe ako utvrdi da ista ne sadržava propisane dijelove ili je nerazumljiva, pozvat će tužitelja da u određenom roku otkloni nedostatke tužbe i upozoriti će ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. Stoga, ukoliko u ostavljenom roku ne otkloni naznačene nedostatke tužbe, a oni su takvi da sprječavaju rad suda, sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu.

Isto tako, sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi da ne postoje pretpostavke za vođenje spora, primjerice ako je tužba podnesena nepravodobno ili prijevremeno, ili ako se pojedinačnom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.

Tužba u upravnom sporu – Kad će sud riješiti upravni spor bez rasprave?

Iz članka 36. Zakona proizlazi da sud može presudom riješiti spor bez rasprave:

1) ako je tuženik priznao tužbeni zahtjev u cijelosti,

2) u predmetu u kojem se rješava na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu,

3) ako utvrdi da pojedinačna odluka, postupanje ili upravni ugovor sadržava nedostatke koji sprječavaju ocjenu njihove zakonitosti,

4) ako tužitelj osporava samo primjenu prava, činjenice su nesporne, a stranke u tužbi ili u odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave,

5) ako se stranke o tome izrijekom suglase, a sud utvrdi da nije potrebno izvoditi nove dokaze.

Presuda u upravnom sporu

O tužbenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traženja sud odlučuje presudom. Presudom sud može odbiti ili usvojiti tužbeni zahtjev. S jedne strane sud će odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da je neosnovan.

S druge strane, sud će presudom usvojiti tužbeni zahtjev u slučajevima ako utvrdi da je:

– pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni,

– pojedinačna odluka javnopravnog tijela ništava, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i oglasiti odluku ništavom,

– javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo pojedinačnu odluku koju je prema propisima trebalo donijeti, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni. Tada će tuženiku narediti donošenje odluke i za to mu odrediti primjereni rok,

– tuženik nije postupio sukladno propisima, pojedinačnoj odluci ili upravnom ugovoru, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i narediti postupanje u primjerenom roku,

– upravni ugovor ništetan, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i ugovor oglasiti ništetnim,

– javnopravno tijelo nezakonito raskinulo upravni ugovor, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti odluku o raskidu upravnog ugovora.

Uz navedeno, valja istaknuti da će u okviru tužbenog zahtjeva sud odlučiti i o naknadi štete te povratu stvari, odnosno odlučiti će i o naknadi štete ako utvrdi da je upravni ugovor nezakonito raskinut ili ništetan. Važno je istaknuti da će sud odbiti tužbeni zahtjev glede naknade štete i povrata stvari ako utvrdi da je tužitelj svojim postupanjem prouzročio štetu ili pridonio nastanku takve štete.

Žalba protiv presude upravnog suda

Iz Zakona proizlazi da prvostupanjska presuda postaje pravomoćna protekom roka za žalbu, ako žalba nije podnesena, odnosno danom donošenja, ako žalba nije dopuštena.

Protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu iz sljedećih razloga:

1) bitne povrede pravila sudskog postupka,

2) pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu,

3) pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba treba sadržavati oznaku presude protiv koje se podnosi, opseg osporavane presude, razloge zbog kojih se žalba podnosi, ostale podatke, odnosno oznaku suda, osobno ime, naziv i adresu stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, predmet spora, sadržaj izjave te potpis.

Žalba se podnosi upravnom sudu koji je donio presudu u roku od 15 dana od dana dostave presude te o istoj odlučuje Visoki upravni sud u vijeću od tri člana.

Izvanredni pravni lijekovi protiv presude upravnog suda

Zakon navodi da se protiv presude upravnog suda, uz žalbu kao redovni pravni lijek, mogu podnijeti zahtjev za obnovu spora i zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kao izvanredni pravni lijekovi.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude

Stranke u upravnom sporu mogu zbog povrede zakona predložiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude i rješenja upravnog suda ili Visokog upravnog suda. Osim stranaka zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude može podnijeti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovaj zahtjev može podnijeti i po službenoj dužnosti.

O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću koje čini pet sudaca, na nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva.

S jedne strane, nepravodoban zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlaštena osoba sud će odbaciti rješenjem, dok s druge strane ako Vrhovni sud Republike Hrvatske usvoji zahtjev, može ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno rješavanje ili preinačiti presudu.

 

Treba Vam odvjetnik za upravnu tužbu ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.

Odvjetnik - kontaktirajte nas

KONTAKTIRAJTE NAS

Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.

Javite nam se