Naziv „TUŽBA ZA KREDITE U ŠVICARCIMA“ zapravo je samo kolokvijalni naziv za tužbe koje se pokreću protiv banaka koje su u periodima od 2004. godine do 2009. godine izdavale kredite sa promjenjivom valutnom klauzulom u CHF (švicarskim francima).
U nastavku ovoga članka saznajte zbog kojih se razloga podnosila tužba za kredite u švicarcima te koje su odluke sudovi donosili povodom iste. 
Tužba za kredite u Švicarcima – O čemu se zapravo radi?
Tužba za kredite u Švicarcima podnosi se zbog povrede odredaba Zakona o zaštiti potrošača jer je primjenjivano zavaravajuće oglašavanje i zbog povrede odredaba Zakona o obveznim odnosima jer je u ugovore stavljena valutna klauzula koja je ništetna.
S obzirom da je postojao enorman broj potrošača – korisnika kredita koji su trpjeli ogroman porast anuiteta kredita, uslijed divljanja tečaja CHF-a, osnovala se Udruga franak sa ciljem pokretanja kolektivne tužbe protiv banaka. Tako je 2012. godine Udruga podigla kolektivnu tužbu protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Societe Generale – Splitske banke i Volksbanke, i to zbog nedopuštene i nepoštene primjene valutne klauzule u švicarskim francima te jednostrane primjene ugovora o kamatnoj stopi. 
Presuda Trgovačkog suda (P-1401/12 od 4. srpnja 2013. godine)
Nakon što je bila podnesena tužba za kredite u švicarcima, prva presuda koja je bila povodom toga donesena bila je presuda Trgovačkog suda od dana 4. srpnja 2013. godine.
Tom je presudom utvrđeno da su banke postupale suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača jer su ugovarale valutnu klauzulu u CHF a da nisu potrošače upoznale s njezinim rizikom. Osim navedenog, utvrđeno je da su banke prekršile zakonske odredbe ugovarajući promjenjivu kamatnu stopu a da pritom nisu ugovorile parametre za njihov izračun. Navedeno je da su banke kamatnu stopu mijenjale sukladno svojim internim aktima bez da je korisnik kredita bio obaviješten o metodi i parametrima izračuna. Tako su banke prilikom sklapanja ugovora sugerirale da je razlika samo u kamatnim stopama između dva kredita (misli se na kredite vezane uz EUR i kredite vezane u CHF). Sukladno navedenom, zaključak potrošača bio je da je povoljniji onaj kredit s manjom kamatnom stopom, a takvo je ponašanje predstavljalo zavaravajuće oglašavanje. 
Presuda i rješenje Visokog trgovačkog suda
Na navedenu presudu Trgovačkog suda banke su uložile žalbu. Nakon što je Visoki trgovački sud proučio cijeli predmet, odnosno podnesene žalbe banaka i odgovore koje je na žalbe dao tužitelj, 13. lipnja 2014. godine, isti je donio odluku o pravomoćnosti presude.
Odlukom je Visoki trgovački sud potvrdio samo dio presude Trgovačkog suda, a koja se odnosi na jednostrano mijenjanje kamatne stope, dok dio koji se odnosi na valutnu klauzulu nije bio prihvaćen i objašnjen je kao jasna, uočljiva i razumljiva ugovorna odredba, a Sberbanka je oslobođena iz cijele presude.
Presuda i rješenje Vrhovnog suda
Nastavno na navedeno, Vrhovni sud je donio 9. travnja 2015. godine odluku kojom je odbio izjavljene revizije, odnosno potvrdio je drugostupanjsku odluku Visokoga trgovačkog suda. Na snazi je ostala odluka Visokoga trgovačkog suda prema kojoj je jednostrana promjena kamatne stope nezakonita, a valutna klauzula, koja je najveći problem za dužnike jer je stvorila velike troškove i povećanje anuiteta kredita, određena je kao jasna, uočljiva i razumljiva ugovorna odredba.
Osim navedenog, presudom je naloženo svim tuženicima da prekinu s opisanim postupanjem te im je naloženo da u roku od 60 (šezdeset) dana ponude potrošačima izmjenu ugovorne odredbe kojom je određeno da je iznos glavnice kreditne obveze vezan uz valutu švicarski franak, a kamatna stopa promjenljiva, na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen u fazi korištenja kredita i uz fiksnu kamatnu stopu, a u postotku koji je bio izrijekom naveden u sklopljenom potrošačkom ugovoru kao važeća stopa redovne kamate na dan sklapanja ugovora, jer će u suprotnom njihovu ponudu zamijeniti presuda. 
Važno je napomenuti da banke nisu prihvatile ovakve odluke Vrhovnog suda već su pokrenule ustavne tužbe. U daljnjim postupcima koji su trajali do nedavno, sudovi su donijeli niz odluka od kojih je većina donesena u korist potrošača.
Pojedinačne tužbe – „TUŽBA ZA KREDITE U ŠVICARCIMA“
S obzirom da u presudi Vrhovnog suda nisu bile propisane nikakve sankcije za banke, potrošačima je ostala jedino mogućnost tužiti ih privatno na prekršajnim sudovima.
Prilikom pokretanja pojedinačnih tužbi potrošači su se pozivali na članak 502.c Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25), dalje: ZOO : “Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe koju je pokrenula udruga za zaštitu kolektivnih interesa i prava, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti VEZAN za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.” Stav suda bio je da zastara prava na zahtjev za isplatu preplaćene kamatne stope teče od donošenja pravomoćne odluke Visokog trgovačkog suda, tj. 13. lipnja 2014. godine. 
Nove odluke sudova
Nakon što je bila podnesena tužba za kredite u švicarcima, tijekom 2020. godine sudovi su donijeli niz odluka od kojih su neke i pravomoćne. Na taj je način konačno bila utvrđena materija i prava potrošača na podnošenje pojedinačnih tužbi potrošača i poduzeća koji su ugovarali kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke, bez obzira radi li se o kreditima u CHF ili u nekoj drugoj valuti.
Navedene osobe imaju pravo tužbom za kredite u švicarcima zahtijevati sljedeće:
(1) ništetnost promjenjive kamatne stope koja se mijenja odlukom banke
(2) dobiti sve razlike kamata koje se izračunaju tako da se od povećane naplaćene kamate oduzme kamata po početnom otplatnom planu, a uz to imaju pravo i na zatezne kamate od dana nezakonite naplate kamata. 
Koje su novine utvrđene u pravomoćnim presudama tijekom 2020. godine nakon što je bila podnesena tužba za kredite u švicarcima?
Neke od novina koje su pravomoćnim presudama tijekom 2020. godine utvrđene jesu sljedeće:
(1) ništetna je odredba ugovora o kreditu kojom se određuje kako će banka kamatnu stopu mijenjati svojom odlukom
(2) kolektivna presuda u slučaju franak odnosi se samo na kredite s valutnom klauzulom CHF, ali njezin meritum kojim se utvrđuje nepoštenost odnosno ništetnost ugovornih odredaba o načinu promjene kamatne stope primjenjiv je na svaki kredit, bez obzira na valutu kredita
(3) nema zastare potraživanja za preplaćene iznose, jer je Vrhovni sud RH svojim pravnim shvaćanjem od 30. siječnja 2020. utvrdio da zastara potraživanja na temelju ništetnosti ugovornih odredaba počinje teći tek po utvrđenju ništetnosti, a to znači od dana pravomoćnosti konkretne privatne sudske presude.
Treba Vam odvjetnik za franak ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
