Stalno Vas se prekida u obavljanju posla te premješta u druge prostorije daleko od kolega? O Vama se šire loše glasine te Vas se ismijava i optužuje da ste psihički bolesni? Dodjeljuju Vam se radni zadaci koji su ispod Vaše razine obrazovanja i kvalifikacije te Vam se oduzimaju sredstva za rad? Sve to upućuje da proživljavate mobing na poslu s ciljem da se stvori neprijateljska atmosfera. Da ne biste trpjeli takvu situaciju te da biste zadržali posao, ovim člankom objasniti ćemo Vam kako se možete zaštititi od mobinga na poslu, te koje zahtjeve mora sadržavati tužba za mobing na poslu.
Što se smatra mobingom na poslu?
Mobing se može definirati kao svjesno ili nesvjesno ponašanje jedne ili više osoba prema žrtvi s ciljem da se ona kontinuiranim šikaniranjem ukloni s mjesta rada. Da bi se neko ponašanje smatralo mobbingom ono mora biti učestalo, odnosno mora se ponavljati najmanje jednom tjedno tijekom najmanje šest mjeseci.
Primjeri za mobing su ukoliko se žrtvu stalno prekida u obavljanju posla, glasno psovanje i izderavanje, stalno se kritizira kako obavljenoga posla, vrši se telefonski teror, šire se loše glasine o žrtvi, ogovaranje je se te ismijava i prisiljava na poslove koji štete zdravlju i drugo.
Kao reakcija na mobing, žrtve počinju pokazivati različite psihičke i psihosomatske reakcije, od kojih su najčešća anksiozno-depresivna stanja, sindrom izgaranja, kronični posttraumatski stresni poremećaj, reaktivna psihotična stanja i slično.
Pritužba za zaštitu dostojanstva radnika
Republika Hrvatska nema zaseban propis o mobingu na radnom mjestu. Stoga, ostvarivanje
pravne zaštite podrazumijeva istodobnu primjenu više hrvatskih propisa: Zakona o radu, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o obveznim odnosima, Zakona o zaštiti na radu i Kaznenog zakona.
Iz odredbi Zakona o radu (NN 93/14) proizlazi da je pravnu zaštitu moguće ostvariti u postupku kod poslodavca (zaštita dostojanstva radnika) i u postupku pred nadležnim sudom.
Zakonom se najprije nameće obveza poslodavcu da zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Na taj se način putem odredba kojima se propisuje zaštita dostojanstva radnika, posredno pruža zaštita žrtvama mobinga.
Da bi poslodavac zaštitio dostojanstvo radnika, ukoliko zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, te poduzeti sve potrebne mjere kako bi se spriječio nastavak uznemiravanja, odnosno mobinga ako se utvrdi da ono postoji. Zakonom je propisan i rok postupanja po pritužbi radnika, a to je osam dana od dostave pritužbe.
Međutim, ako poslodavac u navedenom roku nije poduzeo mjere za sprječavanje mobinga, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.
Tužba za mobing na poslu i njezin sadržaj
Tužba za mobing na poslu podnosi se općinskom sudu na čijem području tuženik, dakle osoba koja vrši mobing ima prebivalište ili općinskom sudu na čijem se području rad obavlja.
Sukladno Zakonu o parničnom postupku, tužba za mobing na poslu mora sadržavati:
– oznaku suda,
– ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i
punomoćnika, ako ih imaju,
– osobni identifikacijski broj stranaka
– predmet spora,
– sadržaj izjave te
– potpis podnositelja.
Tužba za mobing na poslu i tužbeni zahtjev
Tužbeni zahtjev trebao bi biti kondemnatorne prirode. Njime bi osoba koja je izložena mobingu trebala zahtijevati da sud naloži tuženiku da prestane s radnjama kojima se vrijeđa njezino pravo osobnosti, odnosno pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnoga i obiteljskoga života, slobodu i drugo, kao i da se uklone posljedice koje su izazvane tim radnjama. Primjerice, da sud naloži tuženiku da prestane omalovažavati tužitelja, prenositi neistinite tvrdnje o tužitelju, o njegovu osobnome, obiteljskome ili drugome životu, vrijeđati ga, obraćati mu se sa povišenim tonom, uvredljivim izrazima i slično. Osim toga, zahtjev bi mogao biti usmjeren i na obvezu propuštanja poduzimanja neke radnje kojom se vrijeđa pravo osobnosti, pa čak i obvezu propuštanja budućih ponašanja.
Naknada štete za mobing na poslu
Nadalje, tužbenim zahtjevom radnik bi trebao zahtijevati naknadu štete. Prema odredbama Zakona o radu, pravo radnika na naknadu štete koju je pretrpio na radu ili u svezi s radom odnosi se i na štetu koju je poslodavac, odnosno osoba koja vrši mobing uzrokovala radniku povredom njegovih prava iz radnoga odnosa, te za tu štetu odgovara po općim propisima obveznoga prava. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) pa tužitelj može naknadu štete tražiti po svim ovim osnovama.
Tužba za mobing na poslu i postupanje suda
Budući da je postupak za zaštitu od mobinga kojim radnik zaštitu radni spor, primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupku te sud uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja. Stoga, rok za odgovor na tužbu je osam dana.
Pred prvostupanjskim sudom postupak bi se trebao okončati u roku od šest mjeseci od dana podnošenja tužbe, a drugostupanjski bi sud trebao donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskoga suda u roku od trideset dana od dana primitka žalbe.
Važno je napomenuti da mobing može predstavljati i kazneno djelo. Kazneni zakon propisuje da će se onaj tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, kazniti kaznom zatvora do dvije godine. Navedeno kazneno djelo progoni se po prijedlogu.
Razmatrate podnošenje tužbe za mobing na poslu, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
