Ovim ćemo se člankom orijentirati na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti, odnosno kada se može podnijeti tužba za naknadu nematerijalne štete, te na koji se način nematerijalna šteta može popraviti.
Tužba za naknadu nematerijalne štete – što je šteta?
Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18) šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (nematerijalna šteta). Na taj su način imovinske (materijalne) štete one koje se odražavaju na imovini oštećenika, kao umanjenje njegove imovine, odnosno kao sprječavanje njenog povećanja, a neimovinske (nematerijalne) štete su povrede prava osobnosti.
Primjerice, ukoliko je štetnik oštećeniku razbio prozor, oštećenik je ovlašten tužbom zahtijevati naknadu materijalne štete jer mu je štetnik svojom radnjom smanjio obujam imovine, a ako mu je pritom nanio tjelesnu ozljedu ovlašten je tužbom zahtijevati naknadu nematerijalne štete zbog povrijede prava osobnosti.
Ovim ćemo se člankom orijentirati na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti, odnosno kada se može podnijeti tužba za naknadu nematerijalne štete, te na koji se način nematerijalna šteta može popraviti.

Naknada nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti
Prema Zakonu o obveznim odnosima koje je na snazi od 2005. godine, povreda prava osobnosti je jedinstveni pravni osnov za određivanje neimovinske štete dok fizičke boli, različiti oblici duševnih boli su činjenice odnosno kriteriji (kvalifikatorne okolnosti) po kojima sud, uzimajući u obzir težinu povrede i okolnosti slučaja određuje visinu pravične novčane naknade. Dakle, pravni temelj povrede prava osobnosti kao neimovinska šteta postaje sama povreda prava osobnosti, a pretrpljene fizičke i duševne boli postali su samo mjerilo stupnja povrede prava osobnosti.
Prema Zakonu, pravo osobnosti priznaje se fizičkim i pravnim osobama. Pod pravima osobnosti fizičke osobe razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i druga prava. S druge strane, pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito ima pravo na ugled, dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i druga prava. Kvalificira li se određeno ponašanje kao pravo osobnosti, primjerice kad netko drugoga uvrijedi je li mu povrijedio pravo osobnosti na čast, te je li težina povrede bila znatna ili neznatna, odlučuje sud.

Tužba za naknadu nematerijalne štete
Sukladno članku 1048. Zakona, svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.
U slučaju povrede prava osobnosti može se podnijeti tužba za naknadu nematerijalne štete, kojom će oštećenik zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.

Tužba za naknadu nematerijalne štete – popravljanje nematerijalne štete
U procjeni težine povrede prava osobnosti, sudovi se kao ključnim kriterijem procjene vode upravo fizičkim i duševnim bolima i strahom koje je ista prouzročila.
Za neznatne povrede, primjerice kratko trajanje fizičkih bolova (nekoliko sati do najviše jedan dan), kratko trajanje straha (nekoliko sati), smanjenje životne aktivnosti do dva-tri dana, neimovinska šteta popravlja se isključivo kroz moralno zadovoljenje, nenovčano. U tom slučaju, oštećenik može na trošak štetnika, zahtijevati objavljivanje presude odnosno ispravka ili povlačenje izjave kojom je povreda učinjena. Ovi oblici popravljanja štete najprikladniji su za povrede prava osobnosti prouzročene u medijima.
Prema Zakonu o medijima, nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi. Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć. U tom se slučaju Tužba za naknadu nematerijalne štete može se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena. Nematerijalna se šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

Kriteriji za određivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete
Za znatniju povredu prava osobnosti, ako to opravdavaju težina same povrede i okolnosti slučaja, sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu.
Sukladno Zakonu, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
Kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti primjenjuju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Važno je napomenuti da se 2020. godine promijenila dosadašnja praksa o visini naknade nematerijalne štete jer su se promijenili Orijentacijski kriteriji na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.
Treba Vam odvjetnik za naknadu štete, obratite nam se s povjerenjem.