Razbili ste prozor susjedu te ste mu nanijeli tjelesnu ozljedu? Samom činjenicom štete na prozoru, odnosno tjelesne ozljede nastao je izvanugovorni obvezno pravni odnos u kojem je štetnik obvezan naknaditi štetu oštećenom. No, da bi štetnik odgovarao, ovim člankom potrebno je objasniti pojam štete, pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se podnijela tužba za naknadu štete kojom oštećenik zahtijeva naknadu materijalne štete ukoliko je štetnik svojom radnjom neovlašteno smanjio obujam imovine oštećenika i/ili nematerijalne štete ukoliko je povrijedio njegovo pravo osobnosti.
Nastanak izvanugovorne štete
U slučaju nastanka izvanugovorne štete, da bi štetnik bio dužan popraviti prouzročenu štetu oštećeniku, oštećenik je ovlašten zahtijevati takav popravak podnošenjem tužbe za naknadu štete. Međutim, da bi se podnijela tužba za naknadu štete, potrebno je da se ispune opće i posebne pretpostavke odgovornosti za štetu.
Pretpostavke odgovornosti za štetu
Opće pretpostavke su sve one pretpostavke koje su zajedničke za sve vrste odgovornosti za štetu (subjekti odgovornosti, štetna radnja, šteta, uzročna veza, protupravnost u objektivnom smislu), a posebne su one koje se, pored općih, zahtijevaju za pojedinu vrstu odgovornosti za štetu (krivnja, ugovorni odnos).
1) Subjekt odgovornosti je štetnik, osoba koja je počinila štetu. Da bi odgovarala za štetu mora biti ubrojiva, odnosno duševno zdrava i poslovno sposobna. Primjerice, dijete od 4 godine koje razbije tuđi prozor je štetnik, ali za tu štetu ne odgovara on, već njegov zakonski zastupnik.
2) Štetna radnja je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika. Primjerice, ako netko razbije prozor takva štetna radnja je građanski delikt i obvezan je naknaditi štetu.
3) Zakon o obveznim odnosima definira štetu kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Na taj način imovinske štete su one koje se odražavaju na imovini oštećenika, kao umanjenje njegove imovine, odnosno kao sprječavanje njenog povećanja.
S druge strane, svaka povreda prava osobnosti je neimovinska šteta. Primjerice, kad netko drugoga uvrijedi, on mu je povrijedio pravo osobnosti na čast i ujedno prouzročio neimovinsku štetu.
4) Uzročna veza jest neprekinuta veza između štetne radnje kao uzroka i nastale štete kao posljedice. Bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete nema ni štetnikove odgovornosti za štetu.
5) Protupravnost znači povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka, odnosno da je da je štetnom radnjom povrijeđeno neko pravilo koje spada u pravni poredak.
Tužba za naknadu štete i njezin sadržaj
Tužba za naknadu štete mora biti u pisanom obliku, razumljiva i mora sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njime moglo postupati. Sukladno Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) tužba za naknadu štete mora sadržavati:
– oznaku suda,
– ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju,
– osobni identifikacijski broj stranaka
– predmet spora,
– sadržaj izjave te
– potpis podnositelja.
Tužitelj u tužbi mora navesti navedene pretpostavke odgovornosti za štetu te može zahtijevati naknadu imovinske (materijalne) i neimovinske (nematerijalne) štete.
Tužba za naknadu štete i popravljanje štete
Pod popravljanjem štete razumijeva se uklanjanje, naknađivanje ili ublažavanje štetnih posljedica koje su nastupile zbog određene štetne radnje.
Ukoliko sud usvoji tužbu za naknadu štete, da bi se naknadila materijalna šteta, najprije će naložiti štetniku da uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. To znači da mu se mora vratiti sve ono što mu je štetnom radnjom upropašteno ili oduzeto.
Međutim, ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, štetnik je dužan za ostatak štete dati naknadu u novcu. Pod obujam naknade štete razumijeva se skup svih šteta koje su se dogodile zbog neke štetne radnje. Tu spadaju obična šteta i izmakla korist, troškovi učinjeni radi umanjenja ili ublažavanja štetnih posljedica i kamate na iznos naknade.
Tužba za naknadu štete i pravična novčana naknada
S druge strane, neimovinska šteta se ne može popraviti uspostavljanjem prijašnjeg stanja, već nenovčanom naknadom ili pravičnom novčanom naknadom.
Nenovčanu naknadu sud će odrediti u obliku objavljivanja presude odnosno ispravka, povlačenjem izjave kojom je povreda učinjena ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.
Međutim, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o iznosu odnosno visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilju kojem ta naknada služi.
Treba Vam odvjetnik za odštetu ili pravni savjet, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
