Susjed Vas uznemirava u posjedu ili Vam ga oduzima? Zanima Vas kako Vi kao posjednik možete zaštititi svoj posjed? Na raspolaganju Vam stoji tužba za smetanje posjeda radi uspostave stanja kakvo je bilo prije smetanja te zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće.
Budući da prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/15, 94/17) nikome nije dopušteno da samovlasno smeta tuđi posjed, ovim člankom objasniti ćemo Vam pravo na sudsku zaštitu posjeda.
Zakonu o vlasništvu i tužba za smetanje posjeda
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, posjednik kojeg drugi uznemirava u posjedu ili mu ga oduzima ima pravo štititi svoj posjed putem suda.
Zaštita putem suda podrazumijeva poseban postupak radi smetanja posjeda, odnosno podizanje tužbe radi smetanja posjeda.
Tužbu za smetanje posjeda posjednik mora podnijeti u subjektivnom roku od trideset dana od dana kada je saznao za smetanje i osobu koja izvršava smetanje njegova posjeda, a najkasnije u objektivnom roku od godine dana od kada je smetanje nastalo.
Tužba za smetanje posjeda i njezin sadržaj
Tužba za smetanje posjeda mora biti u pisanom obliku, razumljiva i mora sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njime moglo postupati. Sukladno Zakonu o parničnom postupku, tužba za smetanje posjeda mora sadržavati:
– oznaku suda,
– ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju,
– osobni identifikacijski broj stranaka
– predmet spora,
– sadržaj izjave te
– potpis podnositelja.
Tužbeni zahtjev trebao bi biti pozorno sastavljen da sadrži:
– utvrđenje da je tuženik počinio smetanje tužiteljevog posjeda
– naredbu tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja
– zabranu tuženiku da ubuduće čini takvo ili slično smetanje pod prijetnjom ovrhe.
Tužba za smetanje posjeda i postupanje suda
Za suđenje u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina.
Postupak zbog smetanja posjeda je hitan, u kojem sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
Prilikom raspravljanja o tužbi zbog smetanja posjeda sud mora raspraviti i dokazati činjenice o posljednjem stanju posjeda i je li posjed bio samovlasno smeten. Isključeno je da raspravlja o pitanjima kome pripada pravo na posjed, o pravnoj osnovi i o poštenju posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete. Međutim, kako tuženi ima pravo u roku od 15 dana podnijeti odgovor na tužbu, sud može raspravljati o prigovoru tuženika da mu je tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili prijevarom samo ako, od dana kada je tuženik saznao da mu je tužitelj oduzeo posjed pa do dana kada je vratio posjed, nije proteklo više od trideset dana.
Tijekom postupka, sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.
Rješenje zbog smetanja posjeda
Ukoliko sud usvoji tužbeni zahtjev donosi rješenje zbog smetanja posjeda. Rješenjem utvrđuje da je tuženik počinio smetanje tužiteljevog posjeda, nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja i da ubuduće ne čini takvo ili slično smetanje pod prijetnjom ovrhe. Rok u kojem je tuženik dužan udovoljiti dužnostima koje su mu naložene rješenjem, sud određuje prema okolnostima pojedinog slučaja.
Protekom roka, ako tuženik nije izvršio navedenu radnju, tužitelj ima pravo zahtijevati ovrhu rješenja u roku od 30 dana.
Međutim, tužitelj gubi pravo da u ovršnom postupku zahtijeva ovrhu rješenja kojim se tuženiku po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje, ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem određen za izvršenje te radnje.
Pravni lijekovi protiv tužbe za smetanje posjeda
Protiv rješenja u parnici zbog smetanja posjeda dopušteno je podnijeti reviziju samo ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije. Revizija se podnosi u roku od 30 dana od dostave odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije.
Ponavljanje pravomoćno završenog postupka zbog smetanja posjeda dopušteno je iz razloga:
-ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom,
– ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno.
Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti i to samo u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda.
Treba Vam pomoć kako bi podnijeli tužbu radi smetanja posjeda, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
