Ustavna tužba može se podnijeti Ustavnom sudu ako osoba smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu, odnosno regionalnu samoupravu.
Također, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN 99/99, 29/02, 49/02) propisano je da ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. Također, u stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.
Slijedom navedenog, ustavna tužba se podnosi ako tužitelj smatra da mu je povrijeđeno neko ustavno pravo. Međutim, kako mnogi građani ne poznaju smisao i značaj ustavne tužbe i odlučuju se na upotrebu ovog pravnog sredstva i onda kada za to nema potrebe ili smisla, Ustavni sud je jednostavno, ako je neosnovana, odbacuje.
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske (NN broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 85/10, 121/10, 5/14, 61/19) je najviši pravni i politički akt i temeljni konstitutivni državni dokument koji je Sabor Republike Hrvatske donio 21. prosinca 1990. godine. Svečano proglašenje i stupanje Ustava Republike Hrvatske na snagu bilježi se datumom 22. prosinca 1990. godine.
Ustav Republike Hrvatske ima osam glava u koje je raspoređeno 139 članaka. Započinje dijelom pod nazivom Glava I. Izvorišne osnove koji je ujedno preambula. Slijedi glava II. koja sadrži Temeljne odredbe kojima se Republika Hrvatska određuje kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Zatim, Glava III. koja propisuje zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Glava IV. kojom je uređeno ustrojstvo državne vlasti, te Glava V. u kojoj Ustavni sud Republike Hrvatske uređuje ustavno sudovanje, položaj i ovlasti Ustavnoga suda.
Glavom VI. uređuje se mjesna, lokalna i područna, odnosno regionalna samouprava, dok se Glavom VII. uređuju međunarodni odnosi Republike Hrvatske i to u pogledu međunarodnih ugovora, te udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama i razdruživanja iz njih.
Ustav RH – Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Ustav Republike Hrvatske propisuje zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom su obuhvaćene sve tri generacije prava koje se razrađuju u tri dijela. Prvi dio su Zajedničke odredbe, drugi dio su Osobne i političke slobode i prava, a dio su treći Gospodarska socijalna i kulturna prava.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili dr. Slijedom navedenog, riječ je o pravima i slobodama kao što su npr. jednakost pred zakonom, sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda govora i javnog nastupa, sloboda savjesti i vjeroispovijesti, opće i jednako biračko pravo, koje se stječe s navršenih 18 godina, a ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, zatim pravo vlasništva, prava na rad i zaradu, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na štrajk, autonomija sveučilišta, pravo na zdrav život i dr.
Važno je napomenuti kako se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom te na način propisan zakonom kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Slijedom navedenog, svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.
Ustavna tužba – Pokretanje postupka prije nego što je iscrpljen pravni put
Naime, u iznimnim slučajevima Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. Radi se o slučaju kada o određenim pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud ili u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem postupka pred Ustavnim sudom za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice.
U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti dodatni rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela podnositelja. Rok za donošenje akta početi će teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u službenom glasilu, odnosno Narodnim novinama. Također, Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju Ustavne tužbe zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja ili o sumnji ili optužbi zbog njegova kažnjivog djela nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.
Ustavna tužba – Rok za predaju i sadržaj tužbe
Ustavna tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana od primitka akta koji se osporava Ustavnom tužbom. U ustavnoj tužbi potrebno je naznačiti osobne podatke nositelja, odnosno Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime, osobni identifikacijski broj, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe, ime i prezime njegovog punomoćnika, oznaku osporavane odluke, naznaku ustavnog prava za koje se tvrdi da je povrijeđeno s naznakom mjerodavne odredbe Ustava kojom se to pravo jamči, razloge tužbe, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. Također, Uz tužbu se, u prilogu, mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.
Važno je napomenuti kako podnošenje ustavne tužbe u pravilu, ne sprječava primjenu osporavanoga akta. Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke povodom podnesene ustavne tužbe, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom ovrhe nanijela nekome veća šteta.
Ustavna tužba – Povrat u prijašnje stanje
Osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok u kojemu se može podnijeti ustavna tužba, Ustavni sud će dopustiti povrat u prijašnje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje podnese uredni prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tužbu. Nakon proteka tri mjeseca od dana propuštanja više se ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje. Također, neće se dopustiti povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje.
Cijena sastava ustavne tužbe
Treba napomenuti kako bi bilo poželjno da se ustavna tužba sastavi od strane stručne osobe, odnosno odvjetnika jer je osnovno pravilo da prigodom pisanja tužbe treba točno navesti ustavno pravo koje je povrijeđeno, u suprotnom će se tužba odbaciti od strane Ustavnog suda bez razmatranja sadržaja. Stoga, ako ustavnu tužbu podnosi odvjetnik, isti mora točno naglasiti koje je ustavno pravo povrijeđeno i koja je odredba Ustava iz koje proizlazi takva povreda ustavnog prava. Zbog takvog detaljnog razmatranja članka Ustava koji je povrijeđen te zbog navođenja cijele kronologije spora od prvog dana pokretanja postupka do dana podnošenja tužbe, Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika propisuje kolika je cijena ustavne tužbe.
Kako je ustavna tužba podnesak kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom, sastav ustavne tužbe po odvjetniku iznosi 5.000,00 kuna, odnosno više ako je odvjetnik u sustavu PDV-a. No, unatoč toliko visokoj cijeni ustavne tužbe, imajte na umu da bez detaljnog navođenja stručne osobe, odnosno odvjetnika o kojoj povredi ustavnog prava se radi, uz pozivanje na odredbe Ustava, Ustavni sud će tužbu odbaciti bez razmatranja sadržaja. Također osim toga, odvjetnik će uvijek stranku uputiti na rok u kojem ustavna tužba mora biti podnesena. Slijedom navedenog, preporučljivo je angažirati odvjetnika za sastavljanje ustavne tužbe.
Odluka o ustavnoj tužbi
Odluku o ustavnoj tužbi donosi vijeće sastavljeno od šest sudaca. Odluku o ustavnoj tužbi donijeti će Vijeće sastavljeno od troje sudaca kada odlučuje o ustavnim tužbama, a ne postoje postupovne pretpostavke za odlučivanje, odnosno kada je ustavna tužba nepravodobna, podnesena od strane neovlaštene osobe te kada je nedopuštena i dr. Tužba je nedopuštena: ako nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije iskoristio dopuštena pravna sredstva, osim iznimke predviđene u članku 62. Ustavnog zakona, ako je tužbu podnijela osoba koja nije nema ovlaštenje za njezino podnošenje, te ako je tužbu podnijela pravna osoba koja nikako ne može biti nositelj ustavnih prava.
Važno je napomenuti kako Vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Također, ako se u Vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da predmet ustavne tužbe ima širi značaj, o ustavnoj tužbi odlučit će se na sjednici Ustavnog suda. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom, a kojom odlukom se ustavna tužba usvaja ili odbija kao neosnovana. Izvornik odluke, odnosno rješenja potpisuju predsjednik vijeća, a ako je o ustavnoj tužbi odlučilo vijeće, odnosno predsjednik Ustavnog suda ako je o ustavnoj tužbi odlučila sjednica Ustavnog suda, te sudac izvjestitelj i savjetnik.
Ustavna tužba – Sudac izvjestitelj
Sudac izvjestitelj poziva podnositelja ustavne tužbe da je u određenom roku podnese dopunu ili ispravak ustavne tužbe ako je nerazumljiva, odnosno ako se na temelju podataka i priloga iz ustavne tužbe ne može utvrditi koji se akt osporava ili ako ustavna tužba nije potpisana tj. ako se radi o nepotpunoj ustavnoj tužbi. Prema potrebi dostavlja primjerak ustavne tužbe zainteresiranim osobama i poziva ih da se o njoj izjasne te prema potrebi, zahtijeva dostavu spisa koji se odnosi na predmet ustavne tužbe, odnosno izvješća o povredi ustavnih prava učinjenih osporenim aktom.
Obustava postupka povodom ustavne tužbe
Postupak pokrenut ustavnom tužbom obustavlja se:
– u slučaju kada podnositelj ustavne tužbe umre,
– u slučaju kada podnositelj ustavne tužbe, koji je pravna osoba, prestane postojati,
– u slučaju povlačenja ustavne tužbe.
Ustavni sud može narediti da podnositelj ustavne tužbe, a koji nije uspio s tužbom, naknadi troškove postupka pred Ustavnim sudom, ako ih je prouzročio svojom krivnjom.
Što se događa u slučaju usvajanja ustavne tužbe?
Ustavni sud nakon provedenog postupka može donijeti odluku kojom se ustavna tužba usvaja, te odluku kojom se ukida osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo. U tom slučaju Ustavni sud u obrazloženju odluke navodi koje je to ustavno pravo koje je povrijeđeno i u čemu se takva povreda sastoji. Na temelju takve odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske može se pokrenuti ponovni postupak pred tijelom koje je donijelo akt koji je ukinut, a nadležno sudbeno ili upravno tijelo, odnosno tijelo jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima dužni su pri tome umjesto akta koji je ukinut temeljem odluke Ustavnog suda donijeti novi akt.
Treba Vam odvjetnik za sastav i podnošenje ustavne tužbe ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
