Zahtjev za raskid ugovora o radu najčešće radnik podnosi poslodavcu u uvjetima kada je pronašao bolji posao ili mu više nije interesantno nastaviti radni odnos kod postojećeg poslodavca. Naime, radnik koji je u radnom odnosu s poslodavcem ne može samo više ne doći na posao i time u stvari raskinuti ugovor o radu. Takvim postupanjem radnik bi se mogao izložiti odgovornosti za naknadu štete poslodavcu, a zasigurno to bi bio i razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.
Zasnivanje radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu
Radni odnos između poslodavca i radnika se zasniva ugovorom o radu, a uređuje ga Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19).
Ugovor o radu sklapaju poslodavac i radnik u pisanom obliku najčešće prije početka rada ili na dan početka rada. U slučaju da je poslodavac propustio sklopiti s radnikom ugovor o radu u pisanom
obliku, dužan mu je prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
U pravilu, ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme te obvezuje stranke dok ne prestane.
Iznimka sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme
Iznimno, ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme da bi se zasnivao radni odnos čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Prestanak ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Prema Zakonu o radu, ugovor o radu prestaje:
– smrću radnika
– smrću poslodavaca fizičke osobe ili prestankom pravne osobe
– kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
– sporazumom radnika i poslodavca
– dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad
– otkazom
– odlukom nadležnog suda
Međutim, iz načela autonomije kao temeljnog načela kod sklapanja ugovora proizlazi da ugovorne strane suglasnim i uzajamno valjanim očitovanjem volje mogu ugovor izmijeniti ili raskinuti jednako kao što su ga sklopile. Stoga, jedan od načina prestanka obveznopravnog odnosa je i raskid ugovora, odnosno prestanak valjanog ugovora iz kojeg obveze nisu ispunjene u cijelosti ili su ispunjene samo djelomično, iako ga ne predviđa Zakon o radu.
Razlozi za raskid ugovora i Zakon o obveznim odnosima
Za razliku od razloga za otkaz koji su propisani Zakonom o radu, odnosno ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa ili ih krši, te ako nije zadovoljio na probnom radu, razlozi za raskid ugovora propisani su Zakonom o obveznim odnosima. Ti su razlozi nemogućnost ispunjenja obveze iz ugovora, promijenjene okolnosti, neizvjesnost da će druga strana ispuniti svoju obvezu i očiglednost da druga strana neće ispuniti svoju obvezu, a koji nastaju u vremenu između sklapanja ugovora i dospjelosti dužnikove obveze.
Zahtjev za raskid ugovora o radu i sporazumni raskid ugovora o radu
Na taj način poslodavac i radnik mogu sporazumno raskinuti ugovor o radu tako da se sporazume oko dana prestanka radnog odnosa te ostalih uvjeta prestanka radnog odnosa te o tome sklope pisani sporazum. Drugi način je da poslodavac ili radnik mogu ugovor o radu raskinuti jednostranom izjavom tako da podnesu zahtjev za raskid ugovora o radu ukoliko druga strana nije ispunila svoju obvezu iz ugovora.
Zahtjev za raskid ugovora o radu kao jednostrani raskid ugovora
Kod ugovora o radu kao dvostranoobveznog ugovora poslodavac i radnik imaju prava i obveze te su istodobno i vjerovnik i dužnik, suvremeno pravo dopušta ugovornim stranama da u ugovor unesu posebne klauzule kojima se zbog određenih razloga i u određenim situacijama predviđa mogućnost jednostranog raskida. Najpoznatija i najraširenija je clausula irritatoria, uglavak u ugovoru po kojem se jednoj strani dopušta da može odustati od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. U tom slučaju, vjerna stranka ugovora može odustati od ispunjenja tako da drugoj strani podnese zahtjev za raskid ugovora.
Zahtjev za raskid ugovora o radu i njegov sadržaj
Zahtjev za raskid ugovora o radu treba sadržavati:
– ime, prezime i , adresu strane koja želi raskinuti ugovor
– ime, prezime/ naziv tvrtke, adresu stranke kojoj se zahtjev dostavlja
– izričitu izjavu da se zahtjeva raskid ugovora o radu odnosno prestanak radnog odnosa, poželjno s navođenjem nadnevka prestanka radnog odnosa
– navođenje razloga za raskid
– mjesto i datum te potpis podnositelja
Zahtjev za raskid ugovora o radu podnositelj može podnijeti drugoj strani osobno ili putem pošte. U slučaju da je druga strana po primitku zahtjeva za raskid ugovora o radu pisano potvrdila da prihvaća raskid ugovora o radu, ugovor o radu se smatra raskinutim.
Posljedice raskida ugovora o radu
Raskidom ugovora radnik je oslobođen obaveze dolaziti na posao. Međutim, radnik i poslodavac trebaju urediti i međusobne materijalne obaveze, obzirom da poslodavac duguje neisplaćenu plaću radniku, a moguće mu radnik odgovara i za kakvu štetu. U svakom slučaju stoga je najbolje sklopiti između radnika i poslodavca sporazum kojim se uređuju sva prava i obveze i radnika i poslodavca svezano za prestanak radnog odnosa.
Treba li Vam odvjetnik za radni spor, obratite nam se s povjerenjem.
