Izmjenama i dopunama koje je pretrpio Zakon o porezu na dohodak (NN 32/20) koji je stupio na snagu 01. siječnja 2020. godine propisano je utvrđivanje dohotka kao godišnjeg i konačnog.
Što se smatra godišnjim dohotkom?
Godišnjim dohotkom smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim.
Ukupan godišnji dohodak kojeg porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju obračunava se na temelju godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a oporezuje se po poreznim stopama od 24 % i 36 %, ovisno o visini porezne osnovice.
Konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka koji se smatra konačnim, a oporezuje se ovisno o izvoru po jedinstvenim poreznim stopama od 12 %, 24 % i 36 %.
Važno je napomenuti da se na iznos poreza obračunava i plaća prirez ako je propisan za grad ili općinu u kojoj porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište.
Navedeni izvori dohotka opisani su u drugom i trećem dijelu Zakona o porezu na dohodak koji se ukupno sastoji od deset dijelova, te će se u nastavku objasniti njegovi najbitniji sadržaj.
Tko plaća porez na dohodak?
Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak iz bilo kojeg od navedenih izvora dohotka. Dakle, porezni obveznik nije poduzeće već pojedinac koji prima plaću, mirovinu, autorski honorar, ostvaruje dohodak prodajom stana te posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i slično.
Dohodak je razlika između primitaka (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju i izdataka (svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka) nastalih u istom poreznom razdoblju, odnosno unutar jedne kalendarske godine.
Koji primici se smatraju dohotkom?
Osim toga, prvi dio Zakona propisuje primitke koji se ne smatraju dohotkom.
U tu skupinu spadaju primjerice, obiteljske mirovine i invalidnine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja, primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, socijalne potpore, doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, primici osoba s invaliditetom osim plaća i mirovina, nasljedstva i darovi i slično, te navedeni primici ne podliježu oporezivanju.
Važno je napomenuti da fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak.
Zakon o porezu na dohodak i utvrđivanje godišnjeg dohotka
Dio drugi navedenog Zakona započinje sa pojmom osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.
Poreznom se obvezniku ostvareni godišnji porez na dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u
visini od 4.000,00 kuna koji se može uvećati za uzdržavane članove i uzdržavanu djecu.
Navedeno je da se godišnjim dohotkom smatra ukupan dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te drugi dohodak koji se ne smatra konačnim.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka (plaće, mirovine, potpore i nagrade i stipendije iznad propisanih iznosa, primanja koja poslodavac umjesto u novcu nadoknađuje zaposleniku u stvarima i slično) i izdataka (uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinosi za mirovinska osiguranja) nastalih u poreznom razdoblju.
Dohodak od samostalne djelatnosti
Dohodak od samostalne djelatnosti je dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja (liječnici, veterinari, novinari i slično) te dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
Navedeni dohodak jednak je razlici između primitaka (dobra u obliku novca, stvari, materijalnih prava, usluga i drugo ostvarena po tržišnoj vrijednosti tijekom poreznog razdoblja) i izdataka (svi odljevi dobara koji nastaju s ciljem ostvarenja primitaka, odnosno izdaci za materijal, robu, energiju i slično) vezanih za obavljanje posla.
Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost utvrđuju svoj dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija.
Drugi dohodak je razlika između svakoga pojedinačnog primitka (primjerice autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti sportaša, trgovačkih putnika, tumača, prevoditelja, stipendije, primici u naravi i slično) umanjen za propisane izdatke, odnosno uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka.
Zakon o porezu na dohodak i utvrđivanje konačnog dohotka
Prethodno je navedeno da se konačnim dohotkom smatra se svaki pojedinačni iznos dohotka od imovine i imovinskih prava, kapitala i drugog dohotka koji se smatra konačnim.
Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, te od otuđenja nekretnina i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
Dohodak od kapitala
Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, a osobito primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu ili udjela u dobiti ostvarenog dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, primici od izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju.
Važno je napomenuti da se pri utvrđivanju dohotka od kapitala ne priznaju izdaci.
Što je konačni drugi dohodak?
Konačni drugi dohodak smatra se primitak po osnovi povrata doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, primitak utvrđen kao razlika između vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka učinjenih osobito za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje i stjecanje tih izdataka s druge strane, te primici ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. Isto tako, pri utvrđivanju konačnog drugog dohotka ne priznaju se izdaci.
Zakon o porezu na dohodak – ostale odredbe
U četvrtom dijelu Zakona utvrđuje se zajednički dohodak, odnosno dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti koji se dijeli na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen, dohodak ili gubitak dijeli se na jednake dijelove.
Peti dio primjenjuje se na utvrđivanje inozemnog dohotka kojeg porezni obveznik ostvari u inozemstvu.
Ostalim odredbama Zakona utvrđuje se paušalni dohodak, potreba poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost da Poreznoj upravi dostavlja izvješće o početku obavljanja svoje djelatnosti, te o osobi koja joj vodi poslovne knjige, te su određene kazne za prekršaj navedenog Zakona.
Važno je napomenuti da se glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
Treba li Vam pravni savjet ili odvjetnik, obratite nam se povjerenjem.
