Dobili ste prvostupanjsku presudu te razmišljate o podnošenju žalbe? Zanima Vas u kojem roku se podnosi žalba na presudu, iz kojih razloga te koje elemente mora sadržavati? Odgovore na navedena pitanja, a i sam način provođenja postupka prvostupanjskog i drugostupanjskog suda po žalbi naći ćete u ovome članku.
U kojem roku se može podnijeti žalba na presudu?
Zakonom o parničnom postupku (NN 148/11, 25/13, 70/19) propisano je da sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja.
Presudom prvostupanjski sud rješava meritum stvari, odnosno odlučuje o tužbenom zahtjevu.
Protiv prvostupanjske presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, osim u mjeničnim i čekovnim sporovima kada je rok osam dana. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom.
Osim navedenim zakonom, pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske koji propisuje da žalba može biti iznimno isključena ukoliko je zakonom osigurana druga pravna zaštita.
Koje bitne dijelove treba sadržavati žalba na presudu?
Žalba na presudu podnosi se u pisanom obliku, mora biti razumljiva te mora sadržavati sve ono što je potrebno da bi sud u vezi nje mogao postupiti.
Žalba treba sadržavati podatke koje mora imati svaki podnesak:
1) oznaka suda,
2) ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju,
3) osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak,
4) predmet spora,
5) sadržaj izjave
6) potpis podnositelja na kraju
Pored navedenih osnovnih podataka, svaka žalba treba sadržavati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi
2) određenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu,
3) razloge zbog kojih se žalba podnosi,
Važno je napomenuti da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
Iz kojih se razloga presuda može pobijati?
Prema odredbama Zakona o parničnom postupku presuda se može pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka
2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja
3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud tijekom postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu navedenog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Primjerice, ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti, ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadležnost, ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan, ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev i drugo.
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kad je sud kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
S druge strane, pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
Kojem sudu se podnosi žalba na presudu?
Žalba na presudu podnosi se sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
Ako je žalba podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje, odnosno ako ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena za njeno podnošenje, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda odbaciti će žalbu rješenjem bez održavanja ročišta.
Ukoliko je žalba pravodobna, potpuna i dopuštena, primjerak žalba prvostupanjski sud će dostaviti protivnoj stranci koja može u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na žalbu. Nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu.
Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi
Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća te ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet će da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.
Koje odluke drugostupanjski sud može donijeti povodom žalbe?
Sukladno Zakonu o parničnom postupku, drugostupanjski sud može:
1) odbaciti žalbu kao nepravodobnu, nepotpunu ili kao nedopuštenu,
2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu,
3) ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje,
4) ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu ili preinačiti prvostupanjsku presudu.
Drugostupanjski sud može ukinuti presudu i kad stranka traži njezinu preinaku, a može preinačiti presudu iako stranka traži da se ona ukine.
Treba li Vam odvjetnik ili pravni savjet, obratite se s povjerenjem u naš odvjetnički ured.
