Pravo na žalbu Ustavom je zajamčeno pravo kojim se pojedincu omogućava pravni lijek u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. Jedan od tih tijela je i porezno tijelo. Porezno tijelo jest tijelo državne uprave, upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza. Porezno tijelo dužno je zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa, a ukoliko stranka smatra da isto nije postupalo sukladno navedenome kao redovni pravni lijek nudi mu se žalba u poreznom postupku.
Porezni akt
Porezni postupak je posebni upravni postupak u kojem se donose porezni akti. Porezni akt je svaki akt kojim se pokreće, dopunjuje ili mijenja te dovršava neka radnja u poreznom postupku. To su porezna rješenja, zaključci, zapisnici, pozivi, obavijesti i drugi akti. Porezni akti kojima se donosi odluka o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa su porezna rješenja, a sukladno posebnim propisima može se zvati i drugačije.
Porezni akt je moguće donijeti kako u pismenom tako i u usmenom obliku. Uvjet je da se usmeni porezni akt u roku od 3 dana izda u pisanom obliku. Sadržaj poreznog akta propisan je Općim poreznim zakonom (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20). Isti mora sadržavati naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta, ime i prezime, odnosno naziv sudionika kojem se upućuje, pravni i činjenični temelj te potpis ovlaštene osobe ili elektronički potpis ili elektronički pečat poreznog tijela. Ukoliko se poreznim aktom nalaže neko činjenje ili trpljenje tada on mora sadržavati i upozorenje na posljedice nepostupanja.
Svaki porezni akt mora sadržavati i uputu o pravnom lijeku. U ovom ćemo članku detaljnije pojasniti žalbu kao pravni lijek.
Žalba u poreznom postupku- mogućnost izjavljivanja
Nezadovoljni obveznik o čijim se pravima i obvezama odlučivalo, kao i svaka osoba koja za to ima pravni interes, ima pravo žalbe protiv poreznog rješenja donesenog u prvome stupnju. Porezni se obveznik može žaliti u slučaju da nije zadovoljan donesenim rješenjem. Također, porezni obveznik može izjaviti žalbu i onda kada odluka o njegovom zahtjevu nije donijeta ili nije donijeta u propisanom roku. Takav slučaj kad odluka nije donijeta naziva se šutnja uprave, a u navedenom slučaju se uzima kao da je zahtjev odbijen.
Podnošenje žalbe
Žalba se podnosi nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu u roku od 30 dana od primitka akta. Ona se može predati neposredno ili poslati poštom preporučeno. Može se također i izjaviti na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Dovoljno je da je iz žalbe razvidno tko je žalitelj i koji se porezni akt pobija. Važno je da je žalba podnesena u roku, no nepravodobnost nije razlog za njezino odbacivanje.
Uz naznaku na koji se porezni akt podnosi žalba te uz žalbene razloge zbog kojih se zahtijeva poništenje, ukidanje ili izmjena toga poreznog akta trebaju se navesti i dokazi kojima se podnesena žalba obrazlaže. Žalitelj podnesenu žalbu mora potpisati. O žalbi je nadležno tijelo dužno odlučiti u roku od 2 mjeseca.
Isto kao što žalitelj ima pravo podnijeti žalbu, tako ima pravo i odustati od podnesene žalbe sve do otpreme rješenja o žalbi. Važno je spomenuti kako žalba odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta sve do dostave rješenja o žalbi.
Žalba u poreznom postupku – postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi
Prvostupanjsko tijelo prvo mora provjeriti je li žalba predana u zakonskom roku, odnosno pravodobna. Nakon što utvrdi da je žalba predana pravodobno, prvostupanjsko tijelo odlučuje o njoj. Prvostupanjsko tijelo, postupajući po žalbi, istu može odbaciti ili može usvojiti žalbu i tada će doneseno porezno rješenje zamijeniti novim. Prvostupanjsko tijelo će rješenjem odbaciti žalbu ukoliko ona nije dopuštena, ukoliko ju nije podnijela ovlaštena osoba i ukoliko nije podnesena u roku.
Porezno tijelo će usvojiti žalbu i ponovno riješiti slučaj ako ocjeni da je žalba opravdana i da nije nužno provoditi novi ispitni postupak. Ovdje je riječ o tome da su, prilikom donošenja pobijanog rješenja, činjenice bile pravilno utvrđene, ali je bilo pogrešno primijenjeno materijalno pravo. U tom slučaju novi se porezni akt donosi bez provođenja dopunskog postupka. Zatim kad ocjeni da je provedeni postupak bio nepotpun prilikom čega je isto moglo utjecati na rješavanje, ako žalitelj u žalbi iznese takve činjenice i dokaze koji bi mogli dovesti do drugačijeg rješavanja stvari, ako je žalitelju trebalo omogućiti da sudjeluje u postupku te ako je žalitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u žalbi opravdao svoje odsustvo. U ovim će se slučajevima provoditi dopunski postupak.
U oba opisana slučaja, kad prvostupanjsko tijelo rješenjem odbacuje žalbu, ili kad rješenjem donosi novu odluku, nezadovoljna stranka može ponovno izjaviti žalbu. O žalbi protiv poreznog akta koje je donijelo nadležno prvostupanjsko porezno tijelo odlučuje nadležno drugostupanjsko porezno tijelo.
Žalba u poreznom postupku – postupanje drugostupanjskog tijela po žalbi
Nadležno drugostupanjsko tijelo je dužno u cijelosti ispitati zakonitost pobijanog poreznog akta, odnosno ono nije vezano žalbenim razlozima. Ukoliko isto utvrdi da je pobijeni porezni akt nezakonit poništiti će porezni akt i samo riješiti stvar. Iznimno će ga u tom slučaju dostaviti na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu ako je s obzirom na prirodu stvari nužno rješavanje prvostupanjskog tijela.
Ukoliko je to potrebno zbog složenosti stvari, drugostupanjsko tijelo može odlučiti da će izvoditi dokaze. Također, ako rješenje o žalbi ovisi o prethodnom pitanju koje je predmet sudskog spora ili nekog drugog tijela državne uprave, drugostupanjsko porezno tijelo može zaključkom privremeno prekinuti postupak do donošenja odluke o prethodnom pitanju.
Žalba u ovršnom postupku
Ovršni postupak u smislu Općeg poreznog zakona dio je porezno- pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi prisilnu naplatu poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
Ovršnom ispravom prema Općem poreznom zakonu smatraju se rješenja o utvrđivanju poreza, obračunska prijava koju podnosi porezni obveznik radi obveze iskazivanja obveze uplate poreza, jedinstvena ovršna isprava koja se koristi pri naplati stranih tražbina, druga isprava koja je posebnim zakonom određena kao ovršna isprava, rješenje o ovrsi, upravni ugovor i porezna nagodba.
Protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave može se podnijeti žalba u roku od 8 dana. Žalbom se ne može pobijati zakonitost ovršne isprave. Žalba na rješenje o ovrsi, suprotno žalbi na porezne akte, ne odgađa izvršenje tog rješenja.
Treba Vam odvjetnik za poreze, obratite nam se s povjerenjem.
