Nastupom zastare ne prestaje tražbina vjerovnika, niti obveza dužnika, već vjerovnik gubi pravo da zastarjelu tražbinu ostvaruje prisilno (putem suda ili drugog nadležnog tijela), a protiv volje dužnika. Kako se zastarni rokovi razlikuju, odnosno zastara nastupa različito ovisno o kojim je tražbinama riječ, ovim ćemo se člankom orijentirati na pojam zastara novčanih potraživanja iz Zakona o obveznim odnosima, te ćemo objasniti kada nastupa zastara novčanih potraživanja iz radnih odnosa.
Institut zastare i zastarni rokovi
Institut zastare predstavlja protek zakonom određenog vremena nakon kojeg dužnik stječe pravo odbiti ispunjenje obveze zbog vjerovnikova pasivnog držanja u vremenu kada je bio ovlašten zahtijevati ispunjenje obveze.
Ističemo kako sud i druga nadležna tijela ne paze na zastaru po službenoj dužnosti, već se dužnik na nju mora pozvati isticanjem prigovora zastare u eventualnom parničnom, izvanparničnom, ovršnom ili drugom postupku.
Zastarni rokovi unutar kojih vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od dužnika, propisani su prije svega Zakonom o obveznim odnosima kao općim propisom, ali i posebnim propisima: Općim poreznim zakonom, Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o mjenici, Zakonom o radu i drugima.
Zastara novčanih potraživanja iz Zakona o obveznim odnosima
Prema Zakonu o obveznim odnosima, za svako novčano potraživanje propisan je zastarni rok.
Dakle, zastara novčanih potraživanja nastupa različito za pojedine vrste novčanih dugovanja.
Kako nam svakog mjeseca stižu na naplatu računi za struju, vodu, grijanje, plin, odvoz smeća, TV pretplatu i slično, a koje popularno nazivamo „režije”, takva novčana potraživanja na ime redovitih mjesečnih troškova imaju najkraći rok zastare koji iznosi godinu dana od dana dospijeća navedenog na računu.
Osim navedenih, za jednu godinu zastarijevaju novčane tražbine pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima te novčane tražbine pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
Nešto duži rok zastare od tri godine određen je za povremena novčana potraživanja koja ne ovise o mjesečnoj potrošnji nego dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima.
U to spadaju novčane tražbine kamata, tražbine uzdržavanja, najamnina, zakupnina, naknada štete i pričuva.
Zastara novčanih potraživanja iz sudske odluke
Isto tako, važno je napomenuti da sve novčane tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom, javnobilježničkim aktom, odlukom upravnog tijela ili drugog nadležnog tijela, zastarijevaju za deset godina.
Protekom navedenih zakonskih rokova, ako je vjerovnik, zbog svog pasivnog držanja, propustio zahtijevati od dužnika da plati svoj novčani dug, nastupa zastara.
Zastarom i dalje postoji novčani dug dužnika pa ako je isti podmirio svoj dug, ne znajući da je nastupila zastara, nema pravo zahtijevati da mu se podmireno vrati.
Zastara novčanih potraživanja iz radnih odnosa prema Zakonu o radu
Prema odredbama Zakona o radu, na temelju sklopljenog ugovora o radu temeljna je obveza poslodavaca radniku dati posao te mu za obavljeni rad obračunati i isplatiti plaću u novcu najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu (dan dosjelosti).
Uz isplatu plaće, radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, te ukoliko mu je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog poslovnog ili osobnog uvjetovanog razloga, osim zbog njegova skrivljenog ponašanja, ima pravo na otpremninu.
Najkasnije petnaestog dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine, poslodavac je radniku dužan dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo da su ti iznosi utvrđeni.
Međutim, ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti dužan je, do kraja mjeseca u kojem su novčani iznosi dospjeli, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu i omogućuje radniku brzu prisilnu naplatu svoje tražbine.
Prigovor zastare u radnom sporu
Na temelju takve ovršne isprave, radnik bi imao pravo pokrenuti sudski postupak radi isplate dospjelih, a neisplaćenih novčanih primanja u roku od pet godina.
Dakle, u roku od pet godina nastupa zastara novčanih potraživanja iz radnog odnosa.
Nastupom zastare, radnik više ne bi mogao tužbom zahtijevati pravo na isplatu plaće, naknadu plaće ili otpremninu.
Stoga, ako bi eventualno došlo do spora, poslodavac bi morao u parničnom postupku istaknuti prigovor zastare jer sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti.
Zastarom bi poslodavac prigovorio da je njegov dug na isplatu plaće, naknade plaće ili otpremnine zastario te da ga više nije obvezan isplatiti radniku.
Treba Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
