Zaštita osobnih podataka radnika dio je prava na privatnost koje predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava.
Na koji način su osobni podaci radnika zaštićeni?
Na nacionalnoj razini, privatnost radnika zaštićena je najprije Ustavom Republike Hrvatske, zatim Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu te Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Na europskoj razini pravo na privatnost štiti se Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u sklopu prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja i prava na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom.
Opća uredba o zaštiti podataka
U Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine obvezujuća je i izravno se primjenjuje Opća uredba o zaštiti podataka.
Prema Uredbi, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika, prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama.
Podaci moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju, točni i prema potrebi ažurni te se mora poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave.
Za korištenje osobnih podataka radnika u svrhu zapošljavanja Uredba navodi da države članice mogu zakonom ili kolektivnim ugovorima predvidjeti preciznija pravila s ciljem osiguravanja zaštite prava i sloboda u vezi s obradom osobnih podataka zaposlenika.
Ta pravila uključuju prikladne i posebne mjere za zaštitu ljudskog dostojanstva ispitanika, njegovih legitimnih interesa i temeljnih prava, posebno u odnosu na transparentnost obrade, prijenos osobnih podataka unutar grupe poduzetnika ili grupe poduzeća koja se bave zajedničkom gospodarskom djelatnošću i sustava praćenja na radnom mjestu.
Zakon o radu – zaštita osobnih podataka
U nacionalnom zakonodavstvu Zakonom o radu je propisano da se prilikom sklapanja ugovora o radu osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
Poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
Korištenje osobnih podataka tijekom radnog odnosa u mjeri u kojoj je zakonom propisano je opravdano je s obzirom da je to nužno u radnom odnosu, no problem se javlja što s tim podacima kada radni odnos prestane.
Što se događa nakon prestanka radnog odnosa?
Nakon prestanka radnog odnosa osobni podaci zaposlenika za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi morali bi se izbrisati ili na drugi način ukloniti jer prestankom radnog odnosa pravni temelj za obradu i čuvanje osobnih podataka tada već bivšeg zaposlenika prestaje ili se znatno smanjuje.
No, neki poslodavci ponekad još neko određeno vrijeme čuvaju osobne podatke bivšeg zaposlenika.
Takvo čuvanje osobnih podataka dopušteno je samo u zakonom opravdanim slučajevima, kao što su npr. isplate mirovina, potrebe zdravstvenog osiguranja, poslovne evidencije itd.
Drugim riječima, osobni podaci zaposlenika se mogu čuvati samo u slučaju ako postoji pravna osnova za to, a inače osobni podaci zaposlenika moraju biti izbrisani.
Ukoliko Vam treba odvjetnik za radno pravo, javite nam se s povjerenjem!
