Uspješno razvijate svoje poslovanje i želite doznati više o tome kako funkcionira zaštita poslovne tajne? U ovome članku ćete pronaći više informacijama o poslovnoj tajni, NDA ugovoru i općenito o tome kako zaštititi poslovnu tajnu.
Know-how kao poslovna tajna
U poslovanju često razne informacije o tome kako se proizvodi neki proizvod ili kako se provodi neki poseban postupak (know-how), odnosno poslovne ili tehnološke informacije pomažu tvrtkama koje tim informacijama raspolažu da ostvare prednost u odnosu na njihove konkurente.
Takva informacija posjeduje određenu tržišnu (komercijalnu) vrijednosti te predstavlja poslovnu tajnu i određena je intelektualna tvorevina.
Prema Zakonu o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnim vrijednostima, poslovna tajna je skup informacija koje u svojoj sveukupnosti nisu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, te koje imaju tržišnu vrijednost zbog toga što su tajne, te je u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
Osim toga, prema Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96), poslovna tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe određen poslovnom tajnom.
Na taj način, iako se određene osobne informacije o zaposlenicima poput zdravstvenog kartona djelatnika čuvaju tajnima zbog određenih poslovnih razloga nisu poslovna tajna jer nemaju komercijalnu vrijednost pomoću kojih bi poduzeće ostvarilo prednost na tržištu kao što primjerice imaju rezultati istraživačkog rada koje je poduzeće općim aktom odredilo kao poslovnu tajnu.
Zaštita poslovne tajne i obveza čuvanja poslovne tajne sklopljenim NDA ugovorom
Da bi ostvarili sigurnost i tajnost poslovne tajne poslodavci sa svojim zaposlenicima potpisuju ugovore o povjerljivosti ili NDA ugovor kojim se zaposlenik potpisivanjem obvezuje čuvati povjerljivost dobivenih informacija i ne otkrivati ih trećima.
Bitni sastojci NDA ugovora su podaci o stranama koje potpisuju ugovor, predmet ugovora, popis što se smatra povjerljivim podatkom, koje su obveze primatelja informacije, koliko dugo primatelj mora čuvati dobivenu informaciju, iznimke kada primatelj nije dužan čuvati dobivenu informaciju i posljedice kršenja ugovora.
U ugovoru se definiraju iznimke kad zaposlenik nije dužan čuvati u tajnosti dobivene informacije. To su slučajevi kad su informacije opće poznate ili javno dostupne, informacije koje je primatelj posjedovao prije potpisivanja ugovora, informacije koje je primatelj saznao legalnim putem od drugih strana te informacije dobivene sudskim nalogom.
Sklopljenim NDA ugovorom poslodavac želi zaštititi informaciju jer bi njenim priopćenjem neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njegove gospodarske interese.
Drugim riječima, zaposlenik ne smije otkrivati informacije drugima ukoliko to zbilja nije potrebno, ali i tada samo uz odobrenje pružatelja informacija.
Bitno je naglasiti da se poslodavci ne smiju zavaravati da će sklapanjem ugovora o povjerljivosti ostvariti apsolutnu sigurnost i tajnost povjerljivih informacija već im je time samo dan pravni oslonac za tužbu u slučaju zlouporabe čime ima pravo na novčanu naknadu kojom može nadomjestiti dio troškova.
Zaštita poslovne tajne i postupanje poslodavca u slučaju otkrivanja poslovne tajne od strane treće osobe
Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnim vrijednostima jasno definira da je zabranjeno nezakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovne tajne.
Smatra se da je treća osoba nezakonito pribavila poslovnu tajnu ako je bez pristanka nositelja poslovne tajne neovlašteno pristupila, prisvojila ili umnožila bilo koji od dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti. Zakon daje mogućnost nositelju da privremenim mjerama spriječi kontinuiranu štetu koja mu prijeti nezakonitim korištenjem poslovne tajne od strane treće osobe.
Nositelj poslovne tajne može protiv treće osobe, koja je neovlašteno otkrila poslovnu tajnu, pred nadležnim trgovačkim sudom tužbom zahtijevati da se utvrdi povreda odnosno neovlašteno otkrivanje poslovne tajne te da se zabrani trećoj osobi daljnje korištenje ili otkrivanje poslovne tajne.
Zahtjev za naknadom štete radi otkrivanja poslovne tajne
Osim toga, nositelj ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio otkrivanjem poslovne tajne kao i vraćanje odnosno naknađivanje stečene koristi koju je protivna strana ostvarila stavljanjem na tržište informacija ili proizvoda koji predstavljaju poslovnu tajnu prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.
Budući da će nositelj imati vrlo zahtjevan zadatak da dokaže kako određeni skup informacija, i to onih informacija koje su predmet tužbenog zahtjeva predstavljaju poslovnu tajnu, poželjno je da je već prije imao izrađene interne akte društva kojima je definirao podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu u skladu sa zakonom.
Trebate li sklopiti NDA ugovor, obratite nam se s povjerenjem.
