Porezne olakšice su ciljano umanjenje porezne osnovice, a kako bi se umanjio iznos razrezanog poreza. Porezne olakšice mogu biti osobne, odnosno vezane uz osobu poreznog obveznika (npr. porezna obaveza smanjuje se osobama koje se bave određenom granom djelatnosti ili koja ima više djece koja još uvijek pohađaju školu) ili porezna olakšica može biti vezana uz porezni objekt (npr. smanjena porezna obaveza određenih poljoprivrednih proizvođača). Više o poreznoj olakšici u Republici Hrvatskoj, saznajte u ovom članku.
Općenito o porezu na dohodak u Hrvatskoj
Porezni obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a dohotkom se smatraju primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka. Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) dohodci koji se oporezuju su:
1) dohodak od nesamostalnog rada
2) dohodak od samostalne djelatnosti
3) dohodak od imovine i imovinskih prava
4) dohodak od kapitala
5) dohodak od osiguranja i/ili
6) drugi dohodak.
Ipak, najčešći dohodak koji se oporezuje je dohodak o nesamostalnog rada iliti plaća radnika.
Porezna olakšica na dohodak od nesamostalnog rada
Zakonom propisana osnovica osobnog odbitka iznosi 2500,00 kuna, a osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koeficijenata i osnovice.
Laički rečeno, osobni odbitak je iznos na koji se ne obračunava porez, odnosno osnovica koja je izuzeta iz obračuna poreza na dohodak.
Drugim riječima, poreznom obvezniku se ostvareni dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 4.000,00 kuna, izračunat kao koeficijent 1,6 propisane osnovice osobnog odbitka zaokruženo na stoticu, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez na dohodak. Porez na dohodak od nesamostalnog rada plaća se na bruto plaću umanjenu za iznos doprinosa (20%) i osobnog odbitka što čini poreznu osnovicu.
Porezna olakšica za članove obitelji
Osnovni osobni odbitak može se uvećati u određenoj visini ovisno o broju uzdržavanih članova uže obitelji. Samim time je i porezna olakšica veća. U nastavku će biti prikazano koliki je mjesečni iznos uvećanja osobnog odbitka izuzetog od oporezivanja, ovisno o broju izdržavanih članova.
a) za prvo uzdržavano dijete – 1.750,00 kn
b) za drugo uzdržavano dijete – 2.500,00 kn
c) za treće uzdržavano dijete – 3.500,00 kn
d) za četvrto uzdržavano dijete – 4.750,00 kn
e) za peto uzdržavano dijete – 6.250,00 kn
f) za šesto uzdržavano dijete – 8.000,00 kn
g) za sedmo uzdržavano dijete – 10.000,00 kn
h) za osmo uzdržavano dijete – 12.250,00 kn
i) za deveto uzdržavano dijete – 14.750,00
Nadalje, za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete.
Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta može uvećati osnovni osobni odbitak poreznog obveznika za 1.000,00 kn, a invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta može uvećati osnovni osobni odbitak obveznika za 3.750,00 kn.
Primjer iz prakse
Kako bismo najlakše razumjeli pojam porezna olakšica, isto je najbolje prikazati na primjeru. Naime, zamislimo da direktor u nekom trgovačkom društvu ima bruto plaću u iznosu od 22.000,00 kn i ima troje djece. Primjenom gore navedenih kriterija porezne olakšice, njegov osobni odbitak sastoji se od 4.000,00 kuna plus 1.750,00 kn za prvo dijete, 2.500,00 kn za drugo dijete i 3.500,00 kn za treće uzdržavano dijete. Sveukupno 11.750,00 kn, što znači da će na preostali dio neto plaće platiti porez na dohodak u iznosu od 20 %, naravno dok se izuzmu doprinosi na mirovinsko.
Dakle, I. stup mirovinskog osiguranja u tome slučaju plaća se 3.300,00 kn (15 %), dok se II. stup mirovinskog osiguranja plaća 1.100,00 kn ( 5 %). Preostaje 17.600,00 kn od kojeg se izuzima porezna olakšica od 11.750,00 kn te preostaje 5.850,00 kn koje predstavlja poreznu osnovicu na koju se obračunava iznos poreza od 20 %, što iznosi 1.170,00 kn.
Usporedbe radi, da direktor iz gornjeg primjera ima samo jedno dijete, plaćao bi porez u iznosu od 2.370,00 kn. Naravno pod pretpostavkom da mjesto u kojem živi nema nametnutu obvezu plaćanja prireza.
Koji su uvjeti za priznavanje osobnog odbitka
Prema Zakonu o porezu na dohodak, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka.
Pritom, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju se u obzir:
1) primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora
2) doplatak za djecu
3) novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora
4) potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
5) obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
6) primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji
7) darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu
8) naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.
Ukoliko Vas zanima nešto više o porezu na dohodak, pročitajte ovaj članak.
Trebate li pravnu pomoć u svezi s vašom poreznom obavezom ili pomoć odvjetnika za porezno pravo? Obratite nam se s povjerenjem.
