Zanima li Vas što je točno katastarski broj parcele i je li moguće provjeriti tko je vlasnik određene katastarske parcele (zemljišta, livade, šume, plota, ceste, staze)?
U određenim situacijama (a najčešće kada se radi o višestambenim zgradama), nije moguće identificirati tko je vlasnik pojedinog stana, ali je moguće vidjeti (ukoliko je provedeno etažiranje) tko su sve suvlasnici neke zgrade (što ne mora značiti da oni konkretno u toj zgradi i žive, možda je određeni stan u najmu i sl.) Nešto više o katastru i temi vezanoj uz katastarski broj parcele pročitjte u nastavku ovog članka.
Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18), katastar je evidencija koja sadrži podatke o zemljištima glede njihova položaja, oblika, površine, izgrađenosti katastarskih parcela, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti, katastarskog prihoda i korisnika. Katastar je službena evidencija nekretnina koja služi za oporezivanje prihoda od zemljišta, izradu zemljišnih knjiga te za različite tehničke, ekonomske, statističke i druge svrhe.
S druge strane, prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19), zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju nekretnine, vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama, te ograničenja u raspolaganju tim pravima i druge činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina.
Najvažnija je vrsta takve evidencije katastar zemljišta, koji sadrži podatke o položaju, obliku i površini pojedinih zemljišta (parcela) te o vlasniku, načinu korištenja, zasađenoj kulturi i kakvoći tla, a u novije mu se doba dodaje i sustavna evidencija s podacima o građevinama (npr. katastar zgrada) i instalacijama izgrađenima na zemljištu (katastar vodova), što zajedno čini katastar nekretnina. Katastrom se naziva i služba koja obavlja poslove vezane uz vođenje te evidencije.
Od 1999. se katastar u Hrvatskoj razvija na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 112/18), a za njegovu provedbu brine se Državna geodetska uprava, dok se katastarski operati nalaze pri općinskim upravama ovlaštenima za geodetske i katastarske poslove.
Evidencija o nekretninama u Republici Hrvatskoj vodi se u dva sustava: katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi. Katastar je nadležan za opisivanje nekretnina, a zemljišna knjiga za prava na opisanim nekretninama, stoga se, prema Zakonu o zemljišnim knjigama, zemljišne knjige temelje na podacima katastarskog operata odnosno katastarske izmjere.
Katastarska parcela dio je područja katastarske općine, određena brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Granice katastarske parcele su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima. Katastarska općina je katastarska prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat, ona u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem.
S obzirom da oznake katastarskih parcela u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastarskom operatu, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi parcela, njihova površina prema katastru, adresa katastarske parcele, način uporabe, kao i zgrade koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine, ovim člankom potrebno je navesti koje je tijelo nadležno za katastar, kako obaviti uvid u katastar, te od kojih se dijelova sastoji izvadak iz katastra.
Za razliku od zemljišnih knjiga za čije su vođenje nadležni općinski sudovi, odnosno u njima osnovani posebni zemljišnoknjižni odjeli koje još zovemo gruntovnice, za poslove katastra nadležna je Državna geodetska uprava. Na taj način katastarsku evidenciju vode područni uredi Državne geodetske uprave te Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba koji se popularno nazivaju katastarski uredi ili samo katastar.
Za razliku od izvatka iz zemljišne knjige kao dokaza o vlasništvu ili nekom drugom pravu koje može biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu kojeg izdaje zemljišnoknjižni sud, katastarski uredi izdaju:
– kopije katastarskih planova,
– prijepise/izvatke posjedovnih listova,
– izvadak iz Baze zemljišnih podataka
– različite potvrde i uvjerenja koji se temelje na evidentiranim katastarskim podacima, primjerice uvjerenje o povijesti posjeda.
Katastarski uredi građanima pružaju razne usluge, izdavanje kopija katastarskog plana, izdavanje prijepisa/izvadaka posjedovnih listova, izdavanje izvadaka iz Baze zemljišnih podataka i izdavanje različitih potvrda i uvjerenja koje se temelje na evidentiranim katastarskim podacima.
Katastarski uredi također pregledavaju i potvrđuju geodetske elaborate koje za građane izrađuju fizičke ili pravne osobe koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje navedene postupke u katastarskim uredima.
Katastar se zasniva na samostalnim prostornim jedinicama, tj. zemljišnim (katastarskim) parcelama, koje su oblikom i izmjerama točno definirane.
Više čestica prostorno i ekonomski povezanih u cjelinu čini katastarsku općinu.
Podaci o parcelama za svaku se katastarsku općinu vode u tzv. katastarskom operatu, tj. skupu pisanih dokumenata i grafičkih priloga (katastarski planovi i pregledne karte, drugi grafički dokumenti). U novije se doba ti podatci čuvaju i u elektroničkom obliku, kao jedinstveni geoinformacijski sustavi.
Poslovi katastra, koje za svaku katastarsku općinu vodi nadležna područna služba, obuhvaćaju katastarsku izmjeru, izradbu, održavanje i čuvanje katastarskih operata, izdavanje izvoda, uvjerenja i dr.
Katastarski izvadak čine kopija katastarskog plana i izvadak posjedovnog lista.
Katastarski plan je sastavni dio katastarskog operata, održava se u digitalnom obliku u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra. Katastarski plan je složeni dio koji je građen od katastarskih parcela koje su prikazane s vidljivim granicama, zgradama koje su na njima izgrađene i brojevima katastarskih čestica. Kopijom katastarskog plana dokazuje se katastarska parcela na katastarskom planu.
Izvadak / prijepis posjedovnog lista i kopija katastarskog plana su javne isprave koje se izdaju na zahtjev u katastarskim uredima. Jedini uvjet je plaćanje propisanih upravnih pristojbi i stvarnih troškova.
Prema Pravilniku o katastru zemljišta, katastarski plan katastra zemljišta skupni je grafički prikaz katastarskih podataka.
Katastarski plan obvezno sadrži podatke o:
– brojevima katastarskih čestica,
– međama i drugim granicama katastarskih čestica,
– granicama načina uporabe dijelova katastarskih čestica,
– zgradama i drugim građevinama,
– kućnim brojevima zgrada i
– nazivlju (rudinama, ulicama, trgovima i drugom nazivlju).
Katastarski plan izrađuje se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom.
Dakle, kopija katastarskog plana je javna isprava kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu tako da se vide njezine granice, zgrade koje su na njoj sagrađene i broj katastarske čestice.
– broju posjedovnog lista unutar katastarske općine,
– imenu i prezimenu odnosno nazivu vlasnika odnosno ovlaštenika (nositelja prava građenja, plodouživatelja, upravitelja, koncesionara, zakupoprimca i slično),
– matičnom broju ili drugom broju kojim se označava vlasnik odnosno ovlaštenik,
– podatke o prebivalištu odnosno sjedištu vlasnika odnosno ovlaštenika,
– podatke o suvlasničkim omjerima vlasnika kada su oni utvrđeni po nadležnom tijelu,
– podatke o katastarskim česticama.
Prilikom upisa vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove, posjedovni listovi se osnivaju i održavaju na način da jedan posjedovni list obuhvaća sve katastarske čestice koje se nalaze u sastavu odgovarajućeg zemljišnoknjižnog uloška.
Dakle, izvadak posjedovnog lista je javna isprava kojom se dokazuje koja je osoba upisana u katastar, odnosno posjedovni list te se navode podaci o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina).
Katastarski, kao i zemljišnoknjižni podaci su javni i svatko ima pravo, u radnom vremenu ureda, obaviti uvid u njih.
Na zahtjev stranke, uz naplatu propisanih upravnih pristojbi te stvarnih troškova, nadležan katastarski ured izdati će kopiju katastarskoga plana i prijepis posjedovnog lista.
Međutim, Državna geodetska uprava omogućila je web aplikaciju pomoću koje korisnik može vidjeti podatke o katastarskoj čestici. Isto tako, na Geoportalu Državne geodetske uprave korisnik može dobiti uvid u katastarski plan gdje su katastarske čestice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica.
Isto tako, Pravilnikom o katastru zemljišta propisano je da se katastarski plan vodi u elektroničkom obliku u zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra.
Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave 2003. godine pokrenula je Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva Uređena zemlja, u okviru kojeg je razbijen Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Na taj način građani danas na jednom mjestu mogu vidjeti vlasničku strukturu nekretnine, njezin smještaj u prostoru te ostale podatke vezane za nekretninu.
Na taj način građani mogu putem One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra i sustava e-Građani elektroničkim putem podnijeti zahtjev, odnosno bez odlaska u katastarski ured preuzeti kopiju katastarskog plana te prijepis posjedovnog lista.
Pri podnošenju zahtjeva, korisnik (e-Građanin) kartičnim plaćanjem odmah podmiruje puni iznos upravnih pristojbi koje sustav izračunava automatski i u elektronički sandučić dobiva javne isprave potpisane elektroničkim potpisom na koji je dodatno otisnut QR kod i kod za provjeru istinitosti dokumenta.
Važno je napomenuti da ovako izdana javna isprava ima pravnu valjanost kao i isprava na papiru ovjerovljena pečatom i potpisom službene osobe.
Katastarske podatke kojima se opisuju katastarske parcele mogu se promijeniti jedino na temelju geodetske procijene i rješenja koje donosi katastarski ured. Katastarska parcela se može evidentirati u katastru ako je nekim dokumentom prostornog uređenja dopuštena parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu formiranja građevne čestice, taj parcelacijski elaborat izrađuju geodeti. Za upis vlasnika u posjedovne listove donosi se upravno rješenje sukladno kojem će se promjena izvršiti. Zgrade se evidentiraju u okviru katastarske parcele. To izvršavaju geodeti i pravno rješenje koje donosi katastarski ured.
Treba Vam odvjetnik za nekretnine ili pravni savjet, obratite nam se s povjerenjem.
Kako bi dogovorili termin sastanka s odvjetnikom radi savjetovanja o Vašoj konkretnoj pravnoj situaciji, molimo da popunite kontakt formu te da uz Vaše kontakt podatke navedete i poželjni termin sastanka odnosno pravnog savjetovanja kod odvjetnika.
