Jesu li uvreda i kleveta kaznena djela i kako se kažnjavaju?
Netko Vas je uvrijedio putem tiska, radija, televizije? Uvreda je postala pristupačna velikom broju osoba? Osoba koja je za Vas iznesla neistinitu činjeničnu tvrdnju znala je da je ista neistinita? Sigurno ste se više puta tijekom života našli u navedenoj situaciji, ali niste znali kako postupiti. Kome se obratiti za savjet? Niste znali smatra li se to uopće kaznenim djelom i kako se može kazniti počinitelj? Odgovore na ova pitanja, a posebno kada se podnosi privatna tužba za klevetu naći ćete u ovome članku.
U stvari, ako su i Vas ponekad mučila ova pitanja ili Vas još uvijek muče, a niste na njih nigdje mogli pronaći odgovore, nalazite se na pravome mjestu kako bi dobili tražene odgovore.
Ovaj će Vas članak uputiti u razlike između kaznenih djela uvrede i klevete, objasnit će Vam način na koji možete pokrenuti kazneni postupak protiv počinitelja, posebno kako se pokreće privatna tužba za uvredu, dati će Vam odgovore na pitanja kako će se kazniti počinitelji, ali u njemu ćete pronaći i brojne primjere iz sudske prakse koji će Vas ohrabriti na pokretanje postupka, odnosno obraćanje osobi od povjerenja – Vašem odvjetniku.
Od ključne je važnosti razlikovanje kaznenog djela uvrede od kaznenog djela klevete.
Koji pravni propisi jamče građanima zaštitu njihove časti i ugleda?
Odredbom članka 35. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010) svakom čovjeku i građaninu jamči se poštovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, časti i ugleda. Tako je i odredbama Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (članak 17.) proklamirana zabrana svakog nezakonitog napada na čast i ugled čovjeka. U konačnosti, u slučaju grubih kršenja zaštićenih dobara-časti i ugleda, Kazneni zakon propisuje novčane kazne za počinitelje.
Kako definirati čast i ugled?
U širem smislu čast je opći postulat na poštivanje ljudskog dostojanstva, a pravo čovjeka na zaštitu osobnog osjećaja vrijednosti je čast u užem smislu. Ugled se očituje kao vanjska strana časti tj. pravo na priznanje ljudskog dostojanstva od drugih u društvu.
Čast i ugled sastavni su dijelovi osobnih nematerijalnih dobara čovjeka pod kojima se podrazumijevaju vrijednosti koje su utkane u ličnost pojedinca.
Čast i ugled mogu se definirati kao zbir nematerijalnih vrijednosti koje pripadaju čovjeku, pripadniku određene zajednice, a manifestira se kao unutarnja i vanjska čast. Unutarnja čast čini samo posjedovanje časti kao zbira nematerijalnih vrijednosti, dok vanjsku čast čini poštovanje koje pojedincu ukazuje društvo.
Kazneno djelo uvrede – osnovna obilježja
Uvreda je kazneno djelo protiv časti i ugleda, regulirano člankom 147. Kaznenog zakona (NN, br. 125/2011).
Sadržaj uvrede sastoji se u omalovažavanju, negativnom sudu o vrijednosti druge osobe, a uvredu je moguće ostvariti riječima, djelima ili znacima. Uvreda riječima naziva se verbalna uvreda, a može biti sadržana u izgovorenoj ili pisanoj riječi, npr. izjava da je netko idiot. Da bi izjava bila kazneno djelo uvrede, netko je mora saznati, a to može biti osoba kojoj je upućena ili druga osoba. Uvreda se može počiniti neposredno ili preko treće osobe. Simbolična iniuria, odnosno uvreda znacima podvrsta je verbalne uvrede, ali se ona umjesto riječima ostvaruje znakovima, crtanjem, tonovima ili sl. Konačno, realna iniuria, odnosno tvorna uvreda ostvaruje se djelovanje na tijelu uvrijeđene osobe; npr. pljuskom, nabacivanjem namirnicama, blatom, polijevanjem tekućinom i sl.
Kažnjava se samo ona uvreda koja je počinjena s namjerom, a ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može donijeti odluku kojom oba počinitelja oslobađa kazne. Počinitelj mora biti svjestan uvredljivog sadržaja svoje izjave, znaka ili djela. Izjava mora biti ozbiljna, jer, ako se smisao i forma izjave očito ne poklapaju, nema bića djela. Ne zahtjeva se da se objekt uvrede osjeća uvrijeđenim, subjektivan moment na strani povrijeđenog nije potreban.
Za počinjenje kaznenog djela uvrede Kaznenim je zakonom predviđena novčana kazna do devedeset dnevnih iznosa.
Kvalificirani oblik kaznenog djela uvrede
Kvalificirani (teži) oblik kaznenog djela uvrede čini onaj tko drugoga uvrijedi putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba. Županijski sud u Bjelovar je odlukom broj: Kž-326/2016 zauzeo stav da je za kazneno djelo uvrede počinjeno „na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba“ potrebno da se radi o najmanje pet ili više osoba kojima je uvreda postala pristupačnom.“ Također, teži oblik kaznenog djela uvrede kažnjava se strože, odnosno većom novčanom kaznom, koju sud može odmjeriti do sto osamdeset dnevnih iznosa.
U kojim se slučajevima počinitelj može osloboditi kazne?
Ako je počinitelj bio izazvan nedoličnim ponašanjem oštećenika, ili je oštećenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog počinjenog djela, sud ga može osloboditi kazne.
Isto tako, ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može donijeti odluku kojom oba počinitelja oslobađa kazne, a kao što je već ranije napomenuto, riječ je o retorziji.
Pod retorzijom razumijeva se vraćanje uvrede uvredom, a u širem smislu obuhvaća i kompenzaciju ili prebijanje. Pod uzvraćenom uvredom razumijevamo izmjenjivanje uvreda između dvije osobe. Pretpostavka je da su obje osobe podjednako i uvreditelj i uvrijeđeni. Ne mora se raditi o jednakom broju protuuvreda, ni da li su uvrede pale izmjeničnim redom. Uvreda ne mora biti smjesta uzvraćena, na mah. Između uvreda mora postojati misaona veza. Nije potrebno da su obje uvrede utužene.
Kada je isključena protupravnost za kazneno djela uvrede, odnosno kada nema kaznenog djela, iako su ostvarena sva njegova obilježja?
Nema kaznenog djela uvrede ako je počinitelj njegova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga.
Privatna tužba za klevetu – kazneno djelo klevete – osnovna obilježja
Tko pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita počinio je kazneno djelo klevete.
Iznositi znači izjavljivati svoju spoznaju o nečemu, a prenositi znači iznositi tuđe tvrdnje, odnosno one tvrdnje koje je počinitelj saznao od druge osobe.
Klevetnička izjava mora biti usmjerena protiv određene osobe, fizičke ili kolektivne, koja ne mora biti poimenično određena, ali se prema okolnostima konkretnog slučaja može utvrditi na koga se odnosi izjava. Predmetno kazneno djelo može biti počinjeno samo s namjerom, i to izravnom namjerom.
Kazneno djelo klevete također se kažnjava novčanom kaznom, i to nešto strože nego kod uvrede, do tristo šezdeset dnevnih iznosa.
Valja istaknuti da teret dokaza u pogledu istinitosti tvrdnje kod kaznenog djela klevete leži na optuženiku iz razloga što se pretpostavlja neistinitost tvrdnje u odnosu na privatnog tužitelja dok se ne dokaže suprotno.
Od ključne je važnosti razlikovanje kaznenog djela uvrede od kaznenog djela klevete.
Koja je razlika između uvrede i klevete?
Za razliku od uvrede, kod klevete se traži da za izjavu sazna treća osoba, pri čemu je nebitan način saznanja.
Privatna tužba za klevetu – kvalificirani oblik kaznenog djela klevete
Teži oblik kaznenog djela klevete počinio je ovaj tko je putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način pred drugim za nekoga iznese ili pronese neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba.
Također, za kvalificirani oblik kaznenog djela predviđena je teža kazna, odnosno novčana kazna do petsto dnevnih iznosa.
Kako pokrenuti kazneni postupak ukoliko mi je netko povrijedio čast i ugled i koji je rok za podizanje tužbe?
Kaznena djela protiv časti i ugleda progone se po privatnoj tužbi. Zakon o kaznenom postupku (NN, br. 152/2008) u članku 61. propisuje rokove u kojima se mora podnijeti privatna tužba za uvredu. Riječ je o roku od 3 mjeseca od dana kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.
Ako su kaznena djela protiv časti i ugleda počinjena prema umrloj osobi, kazneni postupak može se pokrenuti privatnom tužbom bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, roditelja, djece, posvojitelja, posvojenika, braće ili sestara umrle osobe, pod istim uvjetima kako je gore objašnjeno.
Privatna tužba za uvredu i protutužba
Ako je podnesena privatna tužba za uvredu, okrivljenik može do završetka rasprave i poslije proteka roka od 3 mjeseca, podignuti tužbu protiv tužitelja koji ga je uvrijedio istom prilikom (protutužba). U takvu slučaju sud donosi jednu presudu.
Kada žrtva ili pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno podnesu kaznenu prijavu ili prijedlog za progon, a u tijeku postupka se utvrdi da se radi o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi, prijava, odnosno prijedlog smatra se kao pravovremena privatna tužba ako su podneseni u roku propisanom za privatnu tužbu.
Ako privatni tužitelj ne dođe na raspravu, iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uručiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravišta, smatrat će se da je odustao od tužbe, stoga je vrlo važno da angažirate odvjetnika koju će Vas voditi kroz ovaj proces, odnosno brinuti o ostvarenju Vaših prava i interesa.
Privatna tužba za klevetu – postoji li još kakva „kazna“ za počinitelja gore navedenih kaznenih djela osim navedene novčane kazne?
Presuda kojom je oglašen krivim počinitelj kaznenog djela protiv časti i ugleda počinjenog putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže ili drugog sredstva javnog priopćavanja objavit će se u cijelosti ili djelomično na zahtjev oštećenika, a o trošku počinitelja.
Sud će u presudi odrediti način njezinog objavljivanja pri čemu će, uvijek kada je to moguće, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopćavanja u kojem je kazneno djelo počinjeno.
Također, osim gore navedenog oštećenik može od štetnika tražiti naknadu štete iz osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, a temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima. U dokazivanju tijekom parnice za naknadu štete nastale objavom informacije sud ne mora utvrđivati da li je oštećenik pretrpio duševne boli i strah, te da li su takvi bolovi i strah bili tolikog intenziteta da opravdavaju odmjeravanje pravične novčane naknade, već se dokazima treba utvrditi činjenica da li je objavom informacija povrijeđeno pravo osobnosti, jedno ili više njih kumulativno, kao što je primjerice bilo utvrđeno odlukom Županijskog suda u Varaždinu, Gž-175/2018-3 od dana 03.05.2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku broj Pn-77/2015 od 31. listopada 2017. godine.
Privatna tužba za klevetu – je li sramoćenje također kazneno djelo kažnjivo po Kaznenom zakonu?
Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 01.01.2020. godine kazneno djelo teškog sramoćenja više ne predstavlja kazneno djelo protiv časti i ugleda, odnosno članak 148. Kaznenog zakona koji je regulirao predmetno kazneno djelo je brisan.
Privatna tužba za klevetu – kako Vam odvjetnik može pomoći kao žrtvi kaznenog djela uvrede ili klevete?
Prvenstveno, vrlo je važno da se odmah po saznanju za počinjenje kaznenog djela i njegovog počinitelja obratite osobi koja će Vas zastupati, odnosno koja će biti zadužena za vođenje cjelokupnog postupka. Ovo je osobito važno s obzirom na vrlo kratki zakonski rok u kojem ste ovlašteni podnijeti privatnu tužbu od samo 3 mjeseca od saznanja za uvredu ili klevetu i njenog počinitelja.
Također, odvjetnik posjeduje stručna znanja o tome koji je sud nadležan za odlučivanje o vašoj tužbi, te također poznaje sve relevantne pravne propise koji uređuju kažnjavanje počinitelja. Isto tako, upoznat je sa sudskom praksom, a vrlo vjerojatno je i za druge stranke vodio slične postupke; dakle osim znanja posjeduje i iskustvo nužno za uspjeh u sporu.
Odvjetnik također može biti od pomoći osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela klevete jer je istome omogućeno dokazivanje istinitosti svoje tvrdnje, odnosno opravdanog razloga zbog kojeg je povjerovao da se radi o istinitom sadržaju.
Konačno, odvjetnik, ako utvrdi da su se za to ostvarile pretpostavke može pokrenuti postupak za naknadu neimovinske štete prema pravilima Zakona o obveznim odnosima.
