Nasljedno pravo je skup pravnih pravila koja uređuju sudbinu subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihova dosadašnjeg nositelja odnosno jednostavnim rječnikom pitanje nasljeđivanja imovine. Nasljedno pravo jamči se Ustavom Republike Hrvatske i obuhvaća nekoliko pravnih načela.
Načela koja vrijede za nasljedno pravo
Prvo je načelo ravnopravnosti svih fizičkih osoba u nasljeđivanju, pri čemu se misli na ravnopravnost muškaraca i žena te stranaca pod uvjetom uzajamnosti.
Nadalje, načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece te izvanbračnog i bračnog druga prema kojem se ne pravi razlika između djece rođene u braku i one izvan braka niti bračnog duga s kojim je sklopljen brak i onog koji je izvanbračni.
Načelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeđivanja znači da se nasljeđivati može jedino na temelju zakona ili na temelju oporuke. Zakonsko nasljeđivanje je redovni način nasljeđivanja, dok do oporučnog dolazi iznimno kad postoji oporuka.
Načelo slobode oporučnog raspolaganja znači da je svatko na temelju oporuke slobodan raspolagati vlastitom imovinom, a ograničenje postoji samo glede nužnog nasljednog djela.
Načelo kumulacije pravnih osnova nasljeđivanja prema kojem nasljednici mogu nasljeđivati istodobno na temelju više različitih pravnih osnova nasljeđivanja, odnosno istovremeno i po oporuci i po zakonu.
Prema načelu kaduciteta ostavina koja je ostala iza umrlog koji nije imao nasljednike pripada općini ili gradu. Posljednje je načelo ex lege nasljeđivanja i dobrovoljnosti nasljeđivanja u nasljednom pravu koje znači da se nasljeđuje po sili zakona, ali postoji dobrovoljnost koja je se očituje u pravu na odricanje od nasljedstva.
Kada dolazi do nasljeđivanja imovine?
Kako bi uopće došlo do nasljeđivanja, moraju se ispuniti određene pretpostavke, a to su: smrt ostavitelja ili njegovo proglašenje umrlim; postojanje nasljednika; postojanje ostavine i postojanje osnova nasljeđivanja.
Nakon što su ispunjene te pretpostavke dolazi do nasljeđivanja imovine i to u trenutku smrti ostavitelja kada dolazi do otvaranja nasljedstva i nastanka nasljednog prava.
Osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ili dio ostavine je nasljednik. On može biti fizička ili pravna osoba, samo što pravna osoba može nasljeđivati samo temeljem oporuke.
U trenutku smrti ostavitelja mora biti živ i dostojan nasljedstva, a nedostojnost onemogućava nasljeđivanje te se nedostojan nasljednik smatra kao da je umro prije ostavitelja.
Prema pravilima nasljednog prava nasljednik se može odreći nasljedstva i pritom odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao. Ne vrijedi ako odricatelj nije izričito izjavio da se odriče nasljedstva samo u svoje ime. U ostavinu spadaju i dugovi, ali nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine, svojom i naslijeđenom imovinom.
Zakonsko nasljeđivanje u odnosu na oporučno nasljeđivanje
Već je spomenuto da se nasljeđivati može jedino na temelju zakona – zakonsko nasljeđivanje, i na temelju oporuke – oporučno nasljeđivanje. Zakonsko nasljeđivanje postoji kada nema oporuke, odnosno postojeća oporuka je ništetna ili nasljednik nije oporukom obuhvatio čitavu imovinu; kad je oporučni nasljednik umro prije ostavitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan.
Također, primarno moraju postojati osnove za zakonsko nasljeđivanje, a to su krvno srodstvo, bračna veza, izvanbračna veza i posvojenje. Zakonsko nasljeđivanje provodi se prema točno određenim nasljednim redovima u kojima sljedeći nasljedni red nasljeđuje samo ako nema nikoga u prethodnom nasljednom redu.
Oporučno nasljedno pravo postoji kada ostavitelj oporukom odredi osobe koje će ga naslijediti i na taj način raspolaže svojom imovinom. Oporuku može sastaviti svaka fizička osoba koja je navršila 16 godina i koja je sposobna očitovanjem volje poduzimati pravne učinke.
Ostavinski postupak i nasljedno pravo
Zaključno, nasljedno pravo podrazumijeva i ostavinski postupak. Ostavinski postupak je sudski izvanparnični postupak nakon smrti ostavitelja koji se provodi radi utvrđivanja i zaštite nasljednog prava.
Provodi ga sud ili javni bilježnik nakon što primi smrtovnicu ostavitelja, izvadak iz matice umrlih, ili jednakovrijednu ispravu i nakon tog utvrđuje tko su nasljednici, koji je sastav ostavine i prava koja pripadaju nasljednicima.
Treba li Vam odvjetnik za nasljedno pravo, obratite nam se s povjerenjem.
