Darovni ugovori nastaju kad se darovatelji obvežu prepustiti obdarenicima bez protučinidbe stvari ili imovinska prava, a obdarenici to prihvaćaju.
Sa stajališta pravne terminologije, darovatelji su osobe koje nešto daruju dobrovoljno, besplatno, bez ikakve prisile i bez dobivanje išta zauzvrat, a obdarenici su osobe koje svojim pristankom takav dar primaju. Ovim člankom objasniti ćemo što se smatra darovanjem, u kojem se obliku sklapaju darovni ugovori, njihov bitan sadržaj, te postoji li mogućnost da ih darovatelj opozove.
Što se smatra, a što ne darovanjem te odgovara li darovatelj za nedostatke dara?
Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 78/2015, 29/2018), darovnim ugovorom mogu se darovati sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava te sadašnja i najviše polovina buduće imovine.
Osim stvari i imovinskim pravima, darovanjem se smatraju također oprost i isplata duga uz dužnikovu suglasnost. Međutim, ne smatraju se darovanjem odricanje od nasljedstva, odricanje od prava prije nego je stečeno ili prava koje je sporno, ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obveže na protučinidbu.
Vezano za materijalne i pravne nedostatke dara, darovatelj za njih ne odgovara, ali ako je namjerno prešutio nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu koja mu je odatle nastala.
Iznimno, odgovornosti za štetu ne bi bilo ako bi darovatelj bio u zabludi glede vlasništva stvari ili kad bi obdarenik, znajući da je stvar tuđa, prihvatio darovanje.
U kojem se obliku sklapaju darovni ugovori?
Kod darovanja pokretnine, pretpostavlja se da se pravo vlasništva stječe u trenutku sklapanja ugovora. Ukoliko darovatelj odmah daruje pokretninu obdareniku, darovni ugovor u papirnom obliku nije potreban već obdarenik svojom šutnjom potvrđuje volju darovatelja. Međutim, kako se vlasništvo nad nekretninama stječe upisom u zemljišne knjige, darovni ugovor o darovanju nekretnine mora biti sastavljen u pisanom obliku i moraju biti ovjereni potpisi kod javnog bilježnika.
U drugoj situaciji ukoliko bi se radilo o darovanju nekretnine bez prave predaje, takav darovni ugovor mora obavezno biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemizirane) privatne isprave. To znači da darovni ugovori bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika mora biti sklopljen kao ovršna isprava u kojoj je utvrđena određena obveza na činidbu.
Darovni ugovori – bitni sadržaj
Osim podataka o darovatelju i obdareniku, važno je da darovni ugovori budu što preciznije sastavljeni da ne bi došlo do sporova. Zbog toga je potrebno da se što preciznije opiše nekretnina koja se daruje te da bude iskazana izjava volje darovatelja da želi besplatno prenijeti imovinu na obdarenika. Ako je u pitanju nekretnina, u darovnom ugovoru obdarenik mora izjaviti da prihvaća taj dar.
Darovni ugovori – može li darovatelj opozvati darovanje?
Prema člancima 493. i 494. darovatelj može darovni ugovor opozvati iz dva razloga.
Prvi je ako se nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema niti osobu koja ga je po zakonu dužna uzdržavati. Tada može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara, ali samo u slučaju da se dar još uvijek nalazi u imovini obdarenika koji se ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Darovatelj može opozvati darovanje samo ako se nije namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu, primjerice rasipničkim načinom života ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.
Drugi razlog zbog kojeg darovatelj može opozvati darovanje jest gruba nezahvalnost obdarenika. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji kazneno djelo ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.
Na koji način darovatelj može opozvati darovni ugovor i koji je njegov učinak?
Zakon o obveznim odnosima u članku 496. izričito i jasno propisuje da se darovanje opoziva pisanom izjavom upućenoj obdareniku, s time da na toj izjavi potpis mora ovjeriti javni bilježnik. Međutim, rok za opoziv darovanja nije beskonačan, već pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako Zakonom o obveznim odnosima ili posebnim zakonom nije drukčije određeno. Učinak opoziva je da će obdarenik biti dužan vratiti darovano, odnosno njezinu vrijednost, a sve prema pravilima stjecanja bez osnove.
Trebate sklopiti darovni ugovor i trebate savjet ili sastav ugovora, obratite nam se s povjerenjem.
