Oporezivanje otpremnine

Pravo radnika na otpremninu

Prilikom raskida ugovora o radu, u određenim uvjetima, poslodavac je obvezan isplatiti radniku otpremninu. Prilikom isplate otpremnine potrebno je odrediti da li je primjenjivo oporezivanje otpremnine. Pravo radnika na otpremninu ovisi, prije svega, o razlogu raskida ugovora o radu te navršenim godinama koje je radnik proveo kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu.

Izvori prava koji uređuju pravo radnika na otpremninu

Pravo radnika na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnicima o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca koji može biti i odluka poslodavca o isplati.

Prema odredbama Zakona o radu (NN 98/2019), da bi radnik imao pravo na otpremninu, odnosno određeni novčani iznos, potrebno je da se kumulativno ispune tri uvjeta:

1) da poslodavac otkazuje ugovor o radu

2) da otkaz nije uvjetovan ponašanjem radnika

3) da je radnik barem dvije godine neprekidno proveo u radu kod poslodavaca koji otkazuje ugovor

U kojim je slučajevima poslodavac dužan radniku isplatiti otpremninu?

Poslodavac je dužan radniku isplatiti otpremninu ako mu otkazuje ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog otkaza jer je prestala potreba za obavljanjem određenog posla ili osobno uvjetovanog otkaza koji je određen zbog nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze zbog određenih trajnih psihofizičkih osobina ili sposobnosti. Isto tako, ako je radnik pretrpio ozljedu na radu, odnosno ako je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu.

Nadalje, radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu ako je to ugovoreno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili je to poslodavac sam odredio pravilnikom o radu.

S druge strane, poslodavac nije dužan radniku isplatiti otpremninu ako mu je redovito otkazao ugovor radi skrivljenog ponašanja, te ako mu je izvanredno otkazao ugovor o radu zbog osobito teških povreda radne obveze gdje nastavak radnog odnosa nije moguć. Isto tako, ne postoji obveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog raskida ugovora ili otkaza od strane radnika.

Oporezivanje otpremnine i minimalna otpremnina

Visina otpremnine ovisi o dužini trajanja radnog odnosa te radnik ostvaruje pravo na otpremninu ako je neprekinuto radio kod istog poslodavca najmanje dvije godine. Isto tako, otpremnina se određuje za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, odnosno utvrđuje se za pune godine staža, a ako je posljednja godina rada nepotpuna, ne uzima se u obzir pri obračunu.

Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac ne smije radniku isplatiti otpremninu u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu i to za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Tako utvrđen ukupan iznos otpremnine ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako je riječ o radnicima koji imaju pravo na dvostruku otpremninu, a to su oni radnici koji su pretrpjeli ozljedu na radu, odnosno oni koji su oboljeli od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja nisu vraćeni na rad, a nisu neopravdano odbili zaposlenje na ponuđenim poslovima. Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može biti određeno da ukupan iznos otpremnine iznosi više od šest prosječnih mjesečnih plaća.

Oporezivanje otpremnine – koliko iznosi neoporezivi, a koliko oporezivi dio?

Oporezivanje otpremnine određeno je Pravilnikom o porezu na dohodak. Pravilnikom je utvrđena visina otpremnine koja se radniku može isplatiti neoporezivo. Otpremnina koju poslodavac radniku isplaćuje zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza neoporeziva je do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Otpremnina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti neoporeziva je do visine od 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Isto tako, iznos od 8.000,00 kuna je neoporeziv ako se otpremnina isplaćuje prilikom odlaska u mirovinu.

Svi više isplaćeni iznosi tretiraju se kao plaća i podliježu obvezi plaćanja doprinosa, poreza i prireza.

Oporezivanje otpremnine – primjer

Primjerice, radnik je kod svog poslodavca proveo 10 godina, nakon čega je osobno uvjetovanim otkazom došlo do raskida ugovora o radu. Pravilnikom o radu njegovog poslodavca propisano je pravo na otpremninu u iznosu od 7.000 kuna za svaku navršenu godinu. Radnik ima pravo na isplatu otpremnine u ukupnom iznosu od 70.000 kuna. Pravilnikom o porezu na dohodak propisan neoporeziv iznos od 6.500 kn za svaku navršenu godinu rada, može se izračunati da je poslodavac u mogućnosti isplatiti radniku neoporezivo 65.000 kuna. 5.000 kuna smatra se plaćom i oporezivo je.

Iznimka postoji u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu, ako se poslodavac odluči na isplatu otpremnine cjelokupni iznos smatra se plaćom, odnosno dohotkom od nesamostalnog rada.

Kada dospijeva isplata otpremnine?

Važno je napomenuti da se isplata otpremnine mora obaviti (dospijeva) danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom otkaznog roka, ako stranke ne ugovore kasniji datum dospijeća obveze. Ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti dužan je, pod prijetnjom počinjenja najtežeg prekršaja, do kraja mjeseca u kojem je dospjela, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu i omogućuje radniku brzu prisilnu naplatu svoje tražbine.

Treba li Vam odvjetnik za radno pravo, obratite nam se s povjerenjem.