Sukladno Zakonu o porezu na dohodak, obrtnici, OPG-ovci te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, imaju mogućnost odabrati umjesto da vode poslovne knjige i na temelju njih utvrđuju razliku primitaka i izdataka na kraju godine, odnosno stvarno nastali dohodak, da žele biti paušalni obveznici. Paušalno oporezivanje je zapravo sustav oporezivanja pretpostavljenog dohotka i dostupno je samo navedenim osobama, a poduzećima nije.
U praksi je među mladim poduzetnicima iznimno popularno otvaranje paušalnog obrta jer ga mnogi smatraju odličnom prilikom za samozapošljavanje. Budući da su kod ovog tipa obrta davanja državi relativno niska, a potrebna papirologija je minimalna, u nastavku saznajte uvjete za otvaranje paušalnog obrta te njegove prednosti i nedostatke.
Koji je uvjet za paušalno oporezivanje?
Postupak otvaranja obrta je isti za sve obrtnike, a oni koji žele paušalno oporezivanje mogu to zatražiti u poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta s obrascem RPO u roku od 8 dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti te će, ako ispunjava uvjete, od Porezne uprave dobiti rješenje da je „paušalac“. S druge strane, oni obrtnici koji su već poslovali prošle godine i vodili poslovne knjige pa su poželjeli od ove godine paušalno oporezivanje, trebali bi do 15. siječnja predati navedeni zahtjev Poreznoj upravi.
Plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu
Da bi porezni obveznik koji obavlja djelatnost obrta, odnosno OPG-a, poljoprivrede i šumarstva, plaćao porez na dohodak u paušalnom iznosu, ne smije biti obveznik poreza na dodanu vrijednost, te mu ukupan godišnji primitak ne smije prelaziti iznos propisan za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno iznos od 300.000,00 kn. Nadalje, ne postoji obveza vođenja poslovne knjige takvom poreznom obvezniku, već su obvezni voditi evidenciju o ostvarenom prometu, u gotovini i na bezgotovinski način, te do 15.1. tekuće za prethodnu godinu sastaviti godišnje izvješće o naplaćenim primicima na Obrascu PO-SD.
Paušalno oporezivanje i godišnji paušalni porez na dohodak?
Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koji donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a prema univerzalnoj stopi od 12%.
Dakle, kod paušalnog oporezivanja godišnji paušalni porez na dohodak i prirez plaćaju se prema unaprijed izračunatim iznosima, kvartalno, odnosno do posljednjeg dana svakog tromjesečja. Iznos koji plaćaju definiran je unutar pet razreda prema visini prihoda kojeg obrtnik ostvari u kalendarskoj godini.
Drugim riječima, godišnja porezna osnovica formira se sukladno Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti na koju se primjenjuje porezna stopa od 12% da bi se utvrdio godišnji paušalni porez na dohodak. Budući da paušalni obrtnik ima pravo zaraditi do 300.000,00 kuna godišnje, u skladu s tim Pravilnikom su napravljena pet paušalna razreda.
Paušalno oporezivanje se dijeli u razrede
U prvom razredu, ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini do 85.000,00 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 12.750,00 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 1.530,00 kuna porez.
U drugom razredu, ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 85 do 115.000,00 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 17.250,00 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.070,00 kuna poreza.
U trećem razredu, ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 115 do 149.500,00 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 22.425,00 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 2.691,00 kunu poreza.
U četvrtom razredu, ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 149.500,00 do 230.000,00 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 34.500,00 tisuća kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 4.140,00 kuna poreza.
U petom razredu, ako obrtnik unutar godine dana ostvari primitak u visini od 230.000,00 do 300.000,00 kuna, tada godišnja porezna osnovica iznosi 45.000,00 kuna, a obrtnik je dužan državi uplatiti 5.400,00 kuna poreza.
Da razjasnimo, ako obrtnik u jednoj godini uprihodi do 85.000,00 kuna prometa, dužan je državi uplatiti 1530 kuna poreza na godišnjoj razini, odnosno, kada to podijelimo na kvartale (4 rate), dolazimo do cifre od 382,50 kuna po kvartalu. Ovo je izračun za najniži razred paušalnog oporezivanja, a na isti način može se izračunati visina paušalnog oporezivanja po kvartalima i za ostale razrede.
Prednosti i nedostaci
Kao zaključak možemo reći da su glavne prednosti paušalnog oporezivanja jednostavnije knjigovodstvo i niža osnovica za doprinose prema Zakonu o doprinosima, kao i jasnije planiranje poreznih obveza.
S druge strane, nedostatak je taj da će obrtnik minimalni porez od 1.530,00 kn (i na njega prirez) koji se odnosi na primitke do 85.000,00 kn, platiti i onda kada mu se dogodi da su primici nula. Isto tako, paušalni obrtnik, kao i svaki obrtnik, za obveze svog obrta odgovara svojom cjelokupnom imovinom, pa će i ako zatvori obrt i dalje morati podmiriti dugove svojom osobnom imovinom nastale za vrijeme njegova poslovanja.
Zaključno, preporučljivo je da potencijalni obrtnik uzme u obzir navedene prednosti i nedostatke paušalnog oporezivanja prilikom donošenja odluke o otvaranju paušalnog obrta, kao i prilikom donošenja poslovnih odluka.
Potreban Vam je odvjetnik za poreze, obratite nas se sa povjerenjem.
